AKTUALNI PROJEKTI:
Aktualni projekti

Malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj i Sloveniji – analiza podataka

Zajednički projekt znanstveno-tehnološke suradnje sa Slovenijom

Voditeljica hrvatskog tima:

Voditelj slovenskog tima:

  • prof. dr. sc. Štefan Bojnec (Univerza na Primorskem, Fakulteta za management, Koper)

Trajanje projekta: 10.4.2018.–10.4.2020.

Sažetak

Projektni prijedlog rezultat je zajedničkih napora hrvatskih i slovenskih istraživača, usmjerenih temeljnom istraživanju na mikro i makroekonomskoj razini, uz korištenje suvremenih istraživačkih metoda. Istraživanje se provodi u Hrvatskoj i Sloveniji, zemljama proizašlim iz zajedničkog ekonomskog i političkog prostora, pa očekujemo da će i naša komparativna analiza donijeti zanimljive rezultate. Slovenija je postala članicom Europske unije (EU) 2004., a Hrvatska 2013. godine. Istražit ćemo prednosti i nedostatke ulaska u EU posebno na području faktora koji utječu na malo i srednje poduzetništvo (MSP) u obje zemlje. Analizirat ćemo utjecaj članstva u EU i u Europskoj monetarnoj uniji (EMU), odnosno zajedničke valute eura u Sloveniji od 2007. Primijenit ćemo metode faktorske analize i jednostavne regresije u usporednoj analizi u objema zemljama. Cilj našeg istraživanja jesu čimbenici rasta MSP u gospodarstvima Hrvatske i Slovenije. Posebno ćemo istražiti korelaciju subvencija  (poticaja) i razvoja MSP. MSP čimbenik su pokretanja razvoja gospodarstva i rješavanja makroekonomskih neravnoteža. Istražit ćemo koliko je sredstava MSP u Hrvatskoj i Sloveniji iskorišteno iz EU fondova. Hrvatska i Slovenija bile su suočene s ekonomskom krizom više od pet godina, Hrvatska nešto duže nego Slovenija. Usporedbom podataka u objema zemljama tražit ćemo odgovor na pitanje o čimbenicima koji utječu na poslovanje MSP. Nadalje, istražit ćemo suradnju akademske zajednice i poduzetništva u objema malim i otvorenim gospodarstvima, te utjecaj i stupanj integracije unutar EU na MSP u obje zemlje. Ranija su istraživanja i studije pokazale kako MSP ne ulaže u inovacije i produktivnost, što potvrđuje i publikacija Europske komisije objavljena u svibnju 2015. Dva mlada sveučilišta, ono u Puli i Kopru surađuju od osnutka i žele nastaviti i osnažiti suradnju na projektima od značaja za obje zemlje, posebno za poluotok Istru, a pridružilo im se i novoosnovano sveučilište u Novome Mestu. U ovome bilateralnom projektu cilj je nastaviti suradnju i zajedničkom istraživačkim naporima ujediniti znanje, te povezati akademsku zajednicu i gospodarstvo. Naš se projekt temelji na 3Helix modelu suradnje sveučilišta, gospodarstva i javnog sektora, što znači da rezultate ovoga projekta namjeravamo primijeniti putem suradnje naših studenata s MSP u Hrvatskoj i Sloveniji.

Fleksigurnost i društveno odgovorno poslovanje: komparativna analiza tržišta rada Republike Hrvatske i Republike Slovenije

Voditeljica

Trajanje projekta: od 31.1.2018. do 31.1.2019.

Sažetak

Pojam fleksigurnosti podrazumijeva integrirane strategije kojima se istodobno unaprjeđuje fleksibilnost i sigurnost na tržištu rada.  Ona predstavlja sigurnost zaposlenika od rizika na tržištu rada,  optimalnu zakonsku zaštitu zaposlenja, visoki udio radne snage u cjeloživotnom učenju, odgovarajuće naknade za slučaj nezaposlenosti i članstvo zaposlenih u sindikatima.  Primjenom fleksigurnosti očekuje se postizanje promjena u području zapošljavanja, produktivnosti, fleksibilnosti i sigurnosti na nacionalnom tržištu. Na temelju strategije Europa 2020. svaka zemlja članica mora ugraditi u svoje nacionalne strategije zapošljavanja glavne komponente fleksigurnosti i to: fleksibilne ugovorne i poslovne aranžmane, cjelovite strategije cjeloživotnog učenja, učinkovite aktivne politike zapošljavanja i moderne sustave socijalne sigurnosti (European Commission, 2011). Stoga, brojni dionici na tržištu rada EU suočeni su s izazovima fleksigurnosti. Kao primjer uspješne implementacije koncepcije fleksigurnosti nerijetko se ističe tzv. „zlatni trokut“ danskog tržišta rada koji se provodi od 2013. godine. Temelji se na  fleksibilnim regulatornim uvjetima, adekvatnoj razini dohodovne sigurnosti nezaposlenih te aktivnim mjerama poticanja prekvalifikacije i zapošljivosti . U modelu fleksigurnosti primarna je sigurnost zapošljavanja, a ne sigurnost radnog mjesta.  Poslodavci trebaju fleksibilnu radnu snagu koja će biti spremna na promjene i obrazovanje, a zaposlenici trebaju više dohodovne sigurnosti u potrazi za novim zaposlenjem. Hrvatsko zakonodavstvo još uvijek nema reguliranu fleksibilizaciju tržišta rada. Hrvatske politike i regulative zapošljavanja i radnih odnosa samo su formalno, ali ne i stvarno usklađene s politikama i regulativama EU. Analizirano stanje na hrvatskom tržištu rada ukazuje da je naša regulativa radnih odnosa rigidna i da ograničava gospodarski razvoj, a time i rješavanje problema nezaposlenosti. Danski model fleksigurnosti i u Hrvatskoj može biti primijenjen, no samo u uvjetima porasta potražnje za radom, a time i zapošljavanja i smanjenja pasivnih mjera – materijalnih naknada za nezaposlene. 

Koncepcija društveno odgovornog poslovanja podrazumijeva predanost gospodarstva da pridonosi održivom gospodarskom razvoju, uključujući zaposlenika, njihove obitelji, lokalnu zajednicu i cjelokupno društva sa svrhom unaprijeđena kvalitete života (WBCSD, 2007) Društveno odgovorni gospodarski subjekti veliku pažnju pridaju odgovornim politikama i praksama u radnoj okolini, provodeći odgovornu politiku zapošljavanja, adekvatno vrednovanje rada, ulaganje u obrazovanje i zapošljivost zaposlenika, osiguravanje kvalitete i sigurnosti mjesta rada te stvaranjem i održavanjem suradničke organizacijske klime (HRPSOR, 2014). Društveno odgovorni poslodavci svojim poslovnim politikama pridonose fleksigurnosti tržišta rada (Hogefoster, M.; Harke, P, 2013)

Projekt će biti usmjeren na istraživanje implementacije koncepcije fleksigurnosti na tržištu R. Hrvatske i R. Slovenije u svrhu utvrđivanja stanja, izazova i prepreka koje postoje na tržištima rada navedenih zemalja. Naime, socijalni partneri u navedenim zemljama nerijetko imaju suprotstavljene stavove u području radnog zakonodavstva jer jedni tvrde da je daljnja liberalizacija radnog zakonodavstva nužna (poslodavci),  a drugi pak da zakoni nedovoljno štite radnike (sindikati). Činjenica je da zahtjevi za sve većom fleksibilnosti bilo vanjskom bilo unutarnjom, kojom se nastoji odgovoriti na poremećaje tržišta rada zahtijevaju promišljanje o mogućem redefiniranju ili modernijem uređenju pojedinih instituta kojima je za cilj zaštititi radnika u uvjetima nastupa nekog od socijalnih rizika. Postizanje odgovarajuće ravnoteže  u tome cilju izazov je koji stoji pred svim dionicima tržišta rada. Prikupljanje podataka će se temeljiti na dostupnim statističkim pokazateljima, ispitivanjima relevantnih dionika: udruga poslodavaca, sindikata i relevatnih državnih institucija te poslodavaca. Planirani uzorak poslodavaca uključit će gospodarske subjekte koji su u Hrvatskoj i Sloveniji prepoznati kao promicatelji i provoditelji koncepcije društveno odgovornog poslovanja.

Identifikacija eksternalija u modeliranju održivog razvoja turizma

Voditeljica

Trajanje projekta: od 31.1.2018. do 31.1.2019.

Sažetak

Turizam je u globalno-lokalnim zajednicama platforma za promicanje gospodarskog razvoja, izgradnju mira, smanjenje siromaštva i smanjenje ugljika u odgovoru na poziv za održivi razvoj (Tribe, Xiao 2011). Turizam se, unatoč tekućim raspravama o definiciji u posljednjih nekoliko desetljeća, priznaje kao ljudska aktivnost koja definira potražnju i ponudu svojih proizvoda i uporabu sredstava koja može dovesti do bilo pozitivnih ili negativnih socio-ekonomskih posljedica na nacionalnoj i međunarodnoj razini (Song at all, 2012.). Nedostatak imovinskih prava, javnih dobara i eksternalija su zajednička objašnjenja neuspjeha tržišta povezana s utjecajima na okoliš turizma (Dwyer et al., 2010). No, pitanje održivosti u razvoju turizma nije ograničeno na okoliš. Osnovna postavka koja se oslanja na predloženi projekt je ponovno promišljanje strategije koja odgovara na pitanje kako održati prirodni, fizički i ljudski kapital u stanju simbioze ili barem u ravnoteži. Svjesnost o okolišu i kulturna emancipacija imaju paradoksalno velik utjecaj u vremenu masovnog turizma koji je karakterističan po povećanju turističkih dolazaka u mjesta od prirodnog i kulturnog interesa, povezano s prostornom mobilnošću i turističkim pritiskom (kapacitet održivosti), proizvodeći globalne i lokalne eksternalije (Honey 1999, Buckley 2004). Radne aktivnosti na predloženom projektu trebale bi popuniti praznine u istraživačkim procesima, riješiti istaknutu dvojbu kako „intenzivne nijanse zelenih“ objediniti u realizaciji održivog turizma. Vizija budućeg razvoja turizma u Republici Hrvatskoj mora biti sukladna trendovima u ekonomiji, te socijalnim, kulturnim i okolišnim zahtjevima u dosezanju konkurentnosti europske turističke industrije. Konkurentnost europskog turizma usko je povezana s održivosti, budući da je kvaliteta turističkih destinacija značajno uvjetovana njihovim prirodnim i kulturnim okolišem i integracijom u lokanu zajednicu (Europska komisija, 2010). Ovaj znanstveni prijedlog će također istražiti sezonsku koncentraciju turističke potražnje, uz pretpostavku da prelijevanja efekata sezonalnosti u turizmu mogu biti povezana s raznim gospodarskim problemima označeno kao negativne eksternalije na makro razini. Projekt se bazira na prijedlogu istraživanja eksternalija te načina kako one mogu doprinijeti izučavanju turističke ekonomije te kako kroz makroekonomiju ojačano razmatrati praktična pitanja u hrvatskoj turističkoj praksi. Također, pridodaje praktičnom iskustvu nacionalnog turizma u usporedbi s međunarodnom razinom znanja zbog specifičnih karakteristika, dinamike i evolucije eksternalija vezano na hrvatski turizam. Hrvatska je prepoznatljiva u miljeu neuspješnih ekonomija, prvenstveno zbog dugotrajne recesije gdje unatoč naporima ne može izaći iz nadolazeće ekonomske krize. Planirani projekt je potreban iz razloga što se u budućnosti moramo suočiti s pitanjem može li turizam ostvariti više unutarnje koristi različitim interesnim skupinama. Pri tome će se propitivati intenzitet turizma u vremenskoj dinamici, osobito na razini države, koji može biti povezan s većom sklonošću zapadanja u recesiju. To je sve akutniji segment, koji, ako se istraži, može donijeti novost u znanstvenu zajednicu. Kreiranje i promicanje relevantnih sadržaja u odnosu na isto, bez sumnje, važan je i novi segment istraživanja, te bi kao doprinos trebao biti šire prepoznat.

Uloga Ureda za upravljanje projektima (PMO) u razvoju sveučilišta

Voditeljica

Trajanje projekta: od 31.1.2018. do 31.1.2019.

Sažetak

Svrha istraživanja je predstaviti raspon uloga Ureda za upravljanje projektima (PMO) i argumentirati značaj njegovog osnivanja na sveučilištima. Suvremeni trendovi u okruženju potiču sveučilišta na projektnu orijentiranost, kako u znanstveno-istraživačkom radu, tako i u razvoju primjenjivih inovacija. U visokoobrazovnom sektoru (osobito u okvirima Republike Hrvatske) još je uvijek nedovoljno prepoznat potencijal PMO-a i njegova razvojna uloga te je namjera ovog istraživanja ukloniti taj nedostatak.

U poslovnoj praksi Uredi za upravljanje projektima postaju ključni instrument uspješnosti pripreme, provedbe i nadzora projekata, a osobito njegov značaj prepoznaju organizacije koje su dostigle više razine zrelosti projektnog menadžmenta. PMO olakšava posao projektnim menadžerima, ali i pruža podršku strateškoj razini menadžmenta u upravljanju portfeljem projekata. Usmjeren je na optimalnu alokaciju resursa u organizacijama koje istodobno izvode veći broj različitih projekata, pomaže u procesu selekcije projekata i utvrđivanju prioriteta, razvija mjere kojima se prati i nadzire napredovanje projekta, predlaže i potpomaže implementaciju projektnog modela koji pretpostavlja standardizaciju procesa, terminologije, obrazaca i alata projektnog menadžmenta, brine o potrebama treninga, obrazovanja i certificiranja projektnih menadžera i članova projektnih timova, olakšava upravljanje kvalitetom projekta standardiziranjem izvješća i procedura, brine o pohrani znanja (baza naučenih lekcija s prethodnih projekata) te omogućava brži transfer znanja unutar organizacije.  Vrijednost PMO-a ogleda se prije svega u većem broju uspješno realiziranih projekata (projekti se realiziraju na vrijeme i u okvirima budžeta i zadane razine kvalitete), u boljoj iskorištenosti resursa, većoj transparentnosti, boljoj komunikaciji te u poboljšanju ukupnih performansi organizacije. Od 2000-ih uloga projektnog ureda se proširuje na upravljanje intelektualnim vlasništvom vezanim uz projektni menadžment (Kerzner, 2004.), odnosno uz rezultate istraživanja najbolje prakse i kontinuiranih benchmarking aktivnosti.

Ured najčešće započinje s radom kao organizacijska jedinica s ograničenim skupom aktivnosti usmjerenim na kritične točke u upravljanju projektima, da bi se s vremenom skup njegovih aktivnosti postupno povećavao. Takav bi put mogla slijediti i sveučilišta. PMO-i postaju glavna poluga realizacije organizacijskih promjena, te je njihova uloga značajna i s aspekta sociologije organizacije.

Sveučilišta su jedan od ključnih nositelja projektno upravljanog društva te bi stoga trebala prepoznati prednosti primjene metodologije i znanja projektnog menadžmenta. Osnivanje PMO-a kojemu je cilj unapređenje kvalitete realizacije projekata učinit će dostupnim alate i znanja projektnog menadžmenta svim članovima organizacije te time potaknuti veći angažman zaposlenika/suradnika u prijavi projekata i u realizaciji projektnih aktivnosti. Sveučilišta koja sebe prepoznaju kao pokretače razvoja regije na ovaj način mogu predstavljati uzor kojeg će slijediti i ostale organizacije, kako u profitnom, tako i u javnom sektoru. Vrijednost PMO-a moguće je najprije testirati na užem području (primjerice na projektima jedne sastavnice sveučilišta).

Jedinstveni doprinos istraživanja vezan je uz komparativnu analizu zastupljenosti, organizacijskog položaja, raspona uloga (i moguće povijesnog razvoja) PMO-a na najboljim svjetskim sveučilištima i hrvatskim javnim sveučilištima, te uz provedbu metode konkurentskog benchmarkinga koja će ukazati na neka ključna područja u kojima PMO-i u RH mogu slijediti najbolju svjetsku praksu.

Tema istraživanja obradit će se interdisciplinarno uvažavajući prije svega aspekt organizacije i menadžmenta, marketinga, i pravni aspekt te u tom smislu također predstavlja unapređenje istraživanog područja.

Tema projekta usmjerena je ostvarenju strategijskog cilja 5 (poboljšati učinkovitost upravljanja Fakultetom), posebno u području optimizacije i uravnoteženja resursa, te podizanja kvalitete upravljanja projektima na fakultetu, ali također i ostvarenju cilja 2 (unaprijediti znanstveno-istraživački rad i poticati  inovativnost). Stvaranjem baze znanja s prethodnih projekata (znanstveno-istraživačkih i stručnih), uvođenjem i implementacijom projektnog modela te bržim prijenosom znanja poticat će se razvoj novih inovacija. Projekt djelomično podupire i ostvarenje 1. cilja (u dijelu osigurati izvrsnost izvannastavnih aktivnosti) osiguravajući pomoć u alatima, znanjima i vještinama projektnog menadžmenta.