Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Popularizacija znanosti

U istraživanju koje su proveli izv. prof. dr. sc. Erik Ružić i FET alumni student Marketinškog upravljanja Bruno Krneta , univ. bacc. oec. ispitano je na koji način pripadnici generacije Z (rođeni u periodu od 1997. do 2010. godine) gledaju na koncept kojim se nastoje riješiti sve ozbiljnija globalna pitanja održivosti.

Mjerenje efikasnosti lokalne...
Profesorica FET-a Danijela Rabar i diplomirani student FET-a Andrej Grbin sudjelovali su 6. svibnja 2022. godine na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Interdisciplinary Management Research Conference XVIII“ sa znanstvenim radom „A non-parametric approach to local government efficiency measurement: Some common perceptions reviewed in the case of Istria county“ . 

Autor: Dominik Tomislav Vladić
Kako mladi potrošači koriste Instagram
Društvene mreže u značajnoj su mjeri promijenile način poslovanja poslovnih organizacija. Potrošači su zahvaljujući razvoju tehnologije u mogućnosti putem društvenih mreža razmjenjivati informacije o proizvodima i uslugama, davati preporuke, širiti brojne sadržaje velikom broju korisnika i to vrlo brzo.  S druge strane poslovne organizacije putem društvenih mreža, za razliku od klasičnih medija mogu svoje ciljne skupine potrošača doseći puno kvalitetnije svojim sadržajima i uz niže troškove. U tom smislu neophodno je da u svojim marketinškim strategijama poslovne organizacije posebnu pažnju posvete planiranju strategija društvenih medija. 

Primjenjuje li se outsourcing u...
Tržište u svojoj suštini predstavlja mjesto razmjene. Danas, uz suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije i uvjete globalizacije, koja je već postigla svoju svrhu i svijet učinila „jednim mjestom“, tržište više nije samo mjesto razmjene fizičkih dobara već i mjesto na kojemu se pronalaze ideje, inovacije, nova rješenja i potencijali koji unaprjeđuju svakodnevne procese. Da bi poslovne organizacije opstale u suvremenim tržišnim uvjetima, adekvatna suradnja na poslovnom tržištu postaje preduvjet. Kao odgovarajući model poslovne suradnje pri kojem različite organizacije zajedno sudjeluju u proizvodnom procesu i zajedno stvaraju nove proizvode,  istaknuo se model outsourcinga.

Znanstveno potvrđeno: prevelik broj...
Profesorica FET-a Danijela Rabar i diplomirani student FET-a Andrej Grbin sudjelovali su 14. svibnja 2021. godine na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Interdisciplinary Management Research Conference XVII“ sa znanstvenim radom „Comparative efficiency analysis of Croatian cities and municipalities: A non-parametric approach from a fiscal perspective“.

Što je važno generaciji Z...
Poduzećima je oduvijek,a posebno danas, bilo važno privući najbolje talente, najbolje mlade ljude koji će činiti razliku svojim znanjima, vještina, motivacijom i slično. Danas je, kako spomenuto , posebno važno jer gospodarstvo počiva na znanju. U tim nastojanjima da se privuku najbolji zaposlenici pomaže marketing, interni marketing odnosno njegov dio koji se popularno naziva Employer branding.

Dok svijet potresa pandemija bolesti COVID-19, u pozadini tinjaju neriješena pitanja čovječanstva s kojima se ljudi povijesno ili u novije vrijeme suočavaju. Prema istraživanju Eurobarometra 2019. godine stanovnici Europe najvećim problemima čovječanstva smatraju siromaštvo, glad i nedostatak pitke vode, čemu odmah slijede klimatske promjene kao istaknuti problem okoliša. U odnosu na isto istraživanje 2017. godine najveći skok u percepciji problema pokazuju upravo klimatske promjene.

Pojavom društvenih mreža mnogo se toga promijenilo u marketingu. Razvojem tehnologije Web 2.0, putem društvenih mreža korisnici su počeli stvarati i razmjenjivati različit sadržaj ali i hvaliti, kuditi, komentirati proizvode, usluge te isto tako stvarati vlastiti imidž. S druge strane poduzeća su, kako bi oblikovala online marketinške aktivnosti , morala što bolje upoznati digitalno ponašanje njihovih ciljnih segmenata.

Hrvatski se poduzetnici još oporavljaju od posljedica ekonomske krize 2008.-2013., a Hrvatska je daleko od poduzetničke zemlje. Također, poduzetništvo je u Hrvatskoj, prema podacima Europske komisije, jedna od slabijih karika. Aktivnost poduzetnika početnika malo je napredovala, ali poduzetnička je klima među najlošijim u Europskoj uniji.

Financijska pomoć Europske unije (EU) nije „besplatna i bezuvjetna“, iako je vijest o dogovoru Europskog vijeća, prema kojem je Hrvatskoj na raspolaganju 22 milijarde eura, vrijedna i potrebna nakon višemjesečnog/dnevnog praćenja broja zaraženih, lockdowna, negativnih trendova kretanja socioekonomskih pokazatelja, otkazivanja događanja, kao i prognoza o padu BDP-a, informacija o broju planiranih ovrha, opasnostima povećanja nezaposlenosti i cjelokupne neizvjesnosti. Iznos od 12,6 milijardi eura iz višegodišnjeg financijskog okvira EU-a i 9,4 milijardi eura iz fonda za oporavak Next Generation EU odnosi se na raspoloživa sredstva, koja neće biti jednostavno iskoristiti i treba ih sagledati u širem smislu.

Iz medija: Marta Božina Beroš -...
Nema sumnje da je ulazak u eurozonu nakon ulaska u EU glavni prioritet Hrvatske, a i samim ulaskom u EU pristali smo na uvođenje eura kad se za to steknu uvjeti. Jesmo li, dakle, ispunili sve uvjete za završnu fazu uvođenja eura kao službene valute u RH umjesto kune, pitali smo izv. prof. dr. sc. Martu Božina Beroš, sa Katedre za financije Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Sudjelovanje predstavnice FET-a na...
Nakon završetka online nastave, nastavnici Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli nastavljaju s usavršavanjima i istraživanjima, kojima je cilj pridonijeti pokušajima pronalaska rješenja za razvojne izazove te u idućoj akademskoj godini pružiti studentima najnovija, primijenjena znanja. Dana 17. lipnja 2020., predstavnica Fakulteta ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Lela Tijanić, održala je pozvano predavanje temeljem objavljenog znanstvenog istraživanja, na istraživačkom webinaru "Urban/Rural Divide in the EU".

Voditelj Katedre za turizam pri FET-u izv. prof. dr. sc. Aljoša Vitasović za Glas Slavonije ističe da brendiranje Hrvatske kao covidfree destinacije pozitivno formira image zemlje na globalnom tržištu i daje sigurnost u dolasku, no u ovoj situaciji turizam ovisi o važećim epidemiološkim mjerama, mogućnostima turističkog sektora da se prilagodi postojećim mjerama i samoj želji ljudi da uopće otputuju.

Zbog permanentne opasnosti od širenja zaraze, ljudsko je društvo prisiljeno mijenjati ustaljene navike i obrasce ponašanja kao i način na koji radimo, vježbamo, družimo se, kupujemo, putujemo i provodimo godišnje odmore. Na tu "novu normalnost" morat ćemo se priviknuti sve do pronalaska lijeka, cjepiva ili sve dok virus ne popusti ili potpuno ne nestane.

Neravnomjeran gospodarski rast hrvatskih županija ukazuje na potrebu analize njihove usporedne efikasnosti. Budući da je poticanje razvoja slabije razvijenih regija, koje vodi k ujednačenijem regionalnom razvoju, tradicionalno jedan od ciljeva fiskalne politike, u istraživanju je sagledan utjecaj izravnih i neizravnih pokazatelja fiskalnih performansi županija na trend međužupanijskih nejednakosti kako bi se u cilju njihova smanjenja korigirale donesene mjere fiskalne politike.

Nemojmo zaboraviti da smo 1950-ih bili prva država koja je krenula u planski razvoj turizma s urbanim planerima UN-a. Savezna vlada povjerila je Institutu graditeljstva SRH da definira oblik razvoja turizma. Razgovaralo se o tri modela. Zatvoreni resorti su odmah odbačeni. Model ubacivanja turističkih funkcija u urbane sredine je također odbačen s obrazloženjem da bi time drugih šest mjeseci u godini mladi odrastali u gradovima duhova. Izabran je treći model po kojem će se turizam razvijati u uskim geografskim zonama relativno blizu grada...

Profesori FET-a Dean Učkar i Manuel...
Pouzdanje potrošača često se koristi prilikom prognoziranja kretanja makroekonomskih i financijskih pokazatelja jer sadrži potrošačevo očekivanje glede događaja u budućnosti. Optimistični potrošači trošit će više povećavajući time profite i cijene dionica poduzeća na tržištima kapitala. S druge strane, porast cijena dionica može utjecati na porast pouzdanja potrošača. Rezultati istraživanja provedenog za Republiku Hrvatsku ukazuju da porast cijena dionica na hrvatskom tržištu kapitala utječe na porast pouzdanja hrvatskih potrošača dok suprotno ne vrijedi.