Što svaki dan možemo učiniti za planet Zemlju?

Siromaštvo i glad ljudi, pretežito u nerazvijenim zemljama svijeta, poseban je i dugotrajan problem koji je u vezi i sa stanjem okoliša. Čovječanstvo ga nije uspjelo riješiti unatoč svom tehnološkom razvoju i izlaz se nalazi u porastu svijesti o pravednosti i društvenoj jednakosti. Sljedeća dva problema vezana uz okoliš, zapravo, podjednako su važna. Smatra se da će u bliskoj budućnosti pitanje pitke vode biti jedno od glavnih pitanja budući da je jedan od glavnih preduvjeta za život na Zemlji. Voda je danas globalno onečišćena i opada kakvoća pitke vode te je zabrinjavajuće što u nekim područjima već postoji nestašica pitke vode a u drugima se sve više uočava njezin nedostatak. Onečišćenje okoliša je veliki i dulje vremena prisutan problem čemu se pridružuju klimatske promjene kao posljedica koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Složena su pojava koja počinje pokazivati svoje lice i ima utjecaja na fizički, biološki i ljudski sustav, koji je često lančani.

Nastali problemi jasno ukazuju da se svi trebaju snažnije uključiti u njihovo rješavanje. Ujedinjeni narodi se tim temama već dugo bave, a sve više i druge razne organizacije od globalne do lokalne razine. Svjesnost se širi i na poduzeća koja mijenjaju svoj način poslovanja i ponudu. Mogu djelovati i pojedinci, u akademskim i stručnim krugovima ili jednostavno svaki čovjek koji osvješćuje i mijenja svoje ponašanje.

Da bi ljudi djelovali, prije svega, trebaju biti svjesni problema i njegovih posljedica. Kao što pokazuje i navedeno istraživanje, ljudi danas sve više shvaćaju da su klimatske promjene stvarne i u suglasju su sa znanstvenicima koji dokazuju da su posljedica ljudske aktivnosti, iako neki još neki vjeruju da su u pitanju prirodni ciklusi. Ipak, mnogi ih još uvijek percipiraju vremenski i prostorno udaljenom pojavom, te ozbiljnijom prijetnjom za čovječanstvo nego osobno za njih i njihovu obitelj, zbog čega nisu skloni snažnije djelovati da bi se one ublažile. Međutim, klimatske promjene jesu globalne, ali se mogu manifestirati lokalno i time mogu pogoditi svakoga.

Postavlja se pitanje što mi kao pojedinci možemo učiniti da bismo pridonijeli očuvanju okoliša, uključujući doprinos smanjenju potrošnje prirodnih resursa i posebno ublažavanju klimatskih promjena? Osobito su važne aktivnosti koje se odnose na hranu, stanovanje i prijevoz budući da kod krajnje potrošnje najviše pridonose emisiji staklenički plinova. Osim što netko može biti snažnije uključen kroz održivu gradnju ili ugradnju sunčevih kolektora, može se pridonijeti i na druge načine. Potrošači mogu usvojiti razna ponašanja koja se svakodnevno provode u fazama kupnje, uporabe ili odlaganja proizvoda.

U fazi kupnje glede hrane poželjno je kupovati lokalno uzgojenu hranu, izbjegavati uvezeno voće iz prekomorskih zemalja, kupovati hranu s ekološkom oznakom i svakako izbjegavati hranu za koju se zna ili misli da je genetski modificirana. Potom, izabirati čistila, šampone i kozmetiku koji su prijateljski okolišu, štedne žarulje i energetski efikasne uređaje. Da bi se smanjio prekomjerni otpad prednost treba dati proizvodima od recikliranog materijala (npr. papir) i odlučiti se za proizvode s manje obimnom ambalažom, te u kupnju nositi vlastitu vrećicu ili torbu. Umjesto odlaska u udaljenu prodavaonicu može se kupovati on-line. Još jedno ponašanje koje pridonosi pretjeranoj potrošnji zbog modnog zastarijevanja je stalna kupnja nove odjeća pri čemu se stara odbacuje i time u cijelom ciklusu proizvodnje i potrošnje obilato troše resursi i onečišćuje okoliš.

U fazi uporabe vezano uz prehrambene navike poželjno je smanjiti ili odustati od jedenja mesa, glede prijevoza umjesto vlastitog automobila koristiti javni prijevoz, za kraće relacije hodati ili koristiti bicikl ili dijeliti automobil s drugima koji imaju sličnu rutu. Ušteda energije u domaćinstvima se može provesti izbjegavanjem pretjeranog grijanja ili hlađenja prostora, pažnjom da se gase svjetla u prostorijama gdje ono nije potrebno, te gašenje televizora, računala i sl. kada se ne koriste. Kako je voda sve kritičniji resurs tijekom četkanja zubi ili sapunanja treba zatvarati slavinu te trošiti manje vode kroz kraće tuširanje.

Važno je odgovarajuće zbrinjavati otpad, što se osobito odnosi na recikliranje islužene ambalaže, zbrinjavanje elektroničkih uređaja putem uslužnih poduzeća koja ih recikliraju i odlaganje baterija na odgovarajuća mjesta putem kojih se one prikupljaju. Ne manje značajno je produljenje životnog vijeka proizvoda na način da se uređaji popravljaju, a ne odmah bace čim neki dio prestaje biti funkcionalan.

Konačno, prakse koje svatko može poduzeti su jednostavne i poznate, ali ključna je voljnost ljudi da promijene svoje ponašanje. Pritom ljudi često smatraju da njihovo ponašanje ne čini razliku, što nije tako. Svatko je bitan i može učiniti nešto i pridružiti se zajednici odgovornih ljudi koji čuvaju Zemlju koja omogućava naš život. Čovječanstvo se budi, o čemu govori sve više dokumentarnih filmova i emisija u medijima, knjige koje obrađuju ta pitanja, djelovanje političkih stranki i neprofitnih organizacija koje nesebično zastupaju pitanja očuvanja okoliša te sve više poduzeća koji nude proizvode prijateljske okolišu. I svaki od nas svakog dana može dati svoj glas za planet Zemlju. Zato što možemo, obratimo pažnju na takve sadržaje u medijima, razmislimo što i kako kupujemo, kako odlažemo islužene proizvode, koliko trošimo vodu i električnu energija pa i da li baš uvijek moramo koristiti automobil ili možemo izabrati ugodnu i zdraviju šetnju ili vožnjom biciklom do željene destinacije.

Izv. prof. dr. sc. Ariana Nefat