Mjerenje efikasnosti lokalne samouprave – pobijanje uobičajenih percepcija u slučaju Istre

Riječ je o svojevrsnom produbljenju znanstvenoga rada kojega su isti autori objavili prije godinu dana i u njemu analizirali usporednu učinkovitost 555 hrvatskih gradova i općina (bez Grada Zagreba), ukazavši na broj zaposlenih u tijelima lokalne samouprave kao najznačajniji izvor fiskalne neefikasnosti lokalnih jedinica.

U novome radu, autori na slučaju 10 gradova i 31 općine Istarske županije, kroz tri postavljene hipoteze, empirijski propituju tri uobičajene percepcije, koristeći neparametarsku metodu analize omeđivanja podataka, i to na temelju pet pokazatelja (rashodi za zaposlene i naknade troškova, rashodi za materijal, energiju i usluge, prosječan broj zaposlenih u tijelima lokalne samouprave, prihodi od poreza i prihodi od imovine) u četrnaestogodišnjem razdoblju 2007.-2020. godine. Hipoteza koja predviđa veću učinkovitost gradova od općina odbijena je jer su općine pokazale prosječno veću (a pojedinačno i značajno veću) relativnu učinkovitost nego gradovi. Hipoteza koja pretpostavlja veću učinkovitost obalnih u odnosu na kontinentalne jedinice lokalne samouprave potvrđena je kako u slučaju gradova tako i u slučaju općina. Hipoteza koja ukazuje na broj zaposlenih u lokalnoj samoupravi kao najznačajniji izvor neučinkovitosti odbijena je jer su se kao takav pokazali rashodi za zaposlene i naknade troškova. Unatoč odbijanju ove hipoteze, rezultati su potvrdili problem zaposlenika lokalne samouprave.

Prosječna relativna učinkovitost istarskih gradova i općina

Cjeloviti rad objavljen je u zborniku radova konferencije i dostupan je na:

• https://nx15738.your-storageshare.de/s/Xtg5sMQ7nKNRK3F