Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Izazovi destinacijskog menadžmenta u krizi: strategije prilagodbe i oporavka

Voditeljica znanstvenog projekta i članovi projektnog tima

  1. izv. prof. dr. sc. Tea Golja
  2. izv. prof. dr. sc. Morena Paulišić
  3. doc. dr. sc. Tina Šegota, Greenwich University, London, Ujedinjeno Kraljevstvo
  4. Sanja Dolenec, mag. oec.
  5. Klara Tuličić, studentica diplomskog studija Kultura i turizam, FITIKS

Znanstveno područje:

  • Društvene znanosti

Znanstveno polje:

  • Ekonomija

Znanstvena grana:

  • Organizacija i menadžment

Ključne riječi:

  • Destinacijski menadžment, krizni menadžment, COVID-19, novi turizam, transformacije

 

Sažetak

Virus SARS-CoV-2 (SARS-coronavirus-2) koji uzrokuje bolest nazvanu COVID-19 ("coronavirus disease") otkriven je u Kini krajem 2019. godine. Vrlo se brzo proširio europskim tlom, ali i ostatkom svijeta i snažno utjecao na gospodarstvo i društvo. Neki od najsnažnije pogođenih sektora zasigurno su kulturne i kreativne industrije, prijevoz i turizam.  Turizam je, može se reći, prekonoćno prešao u eru ubrzane prilagodljivosti novim uvjetima i tzv. „novom normalnom“. Zatvaranje granica odnosno potpuni lockdown, restart faza, ponovno otvaranje turističkih destinacija i poslovanje u izmijenjenim uvjetima, ponovno zatvaranje destinacija sve su to faze kroz koje prolaze destinacije diljem svijeta dok paralelno negativne posljedice osjećaju gospodarstva i društvo. OECD (2020) procjenjuje da će pad turističke aktivnosti iznositi nekih 70%, ovisno o trajanju zdravstvene krize i brzini oporavka, dok UNWTO (2020) predviđa i pad od golemih 80%. Sve navedeno snažno utječe na rad i djelovanje destinacijskih menadžment organizacija (DMO). Zbog toga je nužno analizirati strategije prilagodbe i oporavka koje primjenjuju destinacijske menadžment organizacije u krizi.

Primarno je potrebno doći do spoznaje o zadovoljstvu menadžera DMO-a poduzetim aktivnostima u trima fazama korona-krize (lockdown, restart, planiranje budućeg razvoja) kao i budućim aktivnostima i planovima. Buduće aktivnosti ključne su kako bi se odredilo kolika će se važnost pridati novim trendovima u turizmu, organizaciji novog načina prihvata gostiju i pružanja usluga gostima u destinaciji. Tu posebno do izražaja dolazi digitalna transformacija i iskorištavanje prednosti informacijsko komunikacijskih tehnologija u pružanju usluga u turizmu, ali u svim fazama – od sanjarenja, preko putovanja, do boravka u destinaciji, povratka iz destinacije i ostavljanja utisaka po povratku. Uz digitalnu tehnologiju bit će bitno osigurati primjerenu razinu zaštite zdravlja i brige o sigurnosti gostiju u samoj destinaciji. Upravo su to čimbenici koji će u budućnosti silno razlikovati uspješne od manje uspješnih turističkih destinacija, a na destinacijskom menadžmentu je da upoznavanjem, edukacijom i vlastitim djelovanjem kroz razvoj proizvoda usmjerava razvoj turizma u destinaciji. Važno je doći do spoznaje jesu li destinacijske menadžment organizacije spremne preuzeti potpuno novu ulogu u kojoj će ključno biti osigurati tranziciju i surađivati s interesnim dionicima, odnosno (ko)kreatorima turističkog doživljaja (lanac vrijednosti u turizmu).

Objavljeni radovi

  1. Golja, T. (2021). The Behavior and Response Of Regional Destination Management Organisations in the Two Recovery Phases of Tourism Destination Amid COVID-19 Pandemic. The Case of Croatia. Revista Turismo. Estudos and Praticas, 10 (1), 1-19. Dostupno na: http://natal.uern.br/periodicos/index.php/RTEP/article/view/2873/2543 (Rad je objavljen u časopisu koji je zastupljen u bazama podataka Web of Science Core Collection - Emerging Sources Citation Index.) 
  2. Golja, T. i Lekić, R. (2020). Destinacijski menadžment u funkciji razvoja kulturnog turizma kontinentalne Hrvatske - primjer destinacije Križevci. Studia Polensia, 9(1), 103-141. Dostupno na:https://doi.org/10.32728/studpol/2020.09.01.06
  3. Kostić-Bobanović, Moira; Dolenec, Sanja (2021). Ključni čimbenici izbora destinacije i razina zadovoljstva turista: primjer Istarske županije.  U: Gržinić, J. i Bevanda, V. (ur.) Turistički razvoj i utjecaji na destinaciju. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2021. str. 209-254. 
  4. Golja, T. i Dolenec, S. (2021). Suradnja i partnerstvo interesnih dionika u turizmu: primjeri dobre prakse kreiranja inovativnog turističkog doživljaja. U: Golja, T. (ur.) (2021). Izazovi destinacijskog menadžmenta i imaginacija turizma budućnosti. Prilagodba destinacijskih menadžment organizacija COVID-19 okruženju. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, str. 97-122.
  5. Golja, T. (ur.) (2021). Izazovi destinacijskog menadžmenta i imaginacija turizma budućnosti. Prilagodba destinacijskih menadžment organizacija COVID-19 okruženju. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. (znanstvena monografija)