Luka Bašić, student diplomskog studija Primijenjene ekonomije FET-a analizirao je kako nelinearna funkcija fiskalne reakcije utječe na fiskalnu održivost Hrvatske kada se ekonomija nalazi u različitim ciklusima (kontrakcije i ekspanzije). Nalazi istraživanja tako su ukazali na postojanje snažne nelinearne veze između fiskalnog salda i javnog duga u osnovnom modelu, dok je nelinearnost uvedenih pragova javnog duga dominantnija od glatke nelinearnosti u proširenim modelima. To implicira da je nelinearnost u fiskalnoj reakciji kreatora politike primarno diskretnog (pragovnog), a ne glatkog (kvadratnog) tipa, što znači da fiskalne reakcije nisu homogene jer se njihovi impulsi mogu znatno mijenjati ovisno o pragovima javnog duga. Nadalje, funkcija fiskalne reakcije najosjetljivija je kada se javni dug nalazi na pragu između 70-80% BDP-a, što implicira da se fiskalna politika u „normalnim“ i ekspanzivnim ciklusima ponaša labavo, ali postaje restriktivna kada javni dug dosegne kritični prag. Time se naglašava osjetljivost fiskalnih mjera na pragove javnog duga koji su često povezani s automatskim stabilizatorima (korektivnim mehanizmima). Ti mehanizmi uglavnom i često su odraz provođenja fiskalnih prilagodbi – smanjenja javnih rashoda i povećanja poreznih prihoda, s ciljem suzbijanja negativnih učinaka rasta javnog duga na fiskalnu poziciju države primjenom konzervativnijih fiskalnih politika. U konačnici, Markovljevi modeli jasno ukazuju da Hrvatska provodi mješovitu fiskalnu politiku. To znači da je Hrvatska u razdobljima prije financijske krize provodila ekspanzivnu, dok u razdobljima financijske krize i nakon nje dominantno provodi restriktivnu i procikličnu fiskalnu politiku. No, test robusnosti u razdvajanju vremenskog niza pokazao je da je provedba takve politike u razdoblju krize i fiskalne konsolidacije dodatno produbila jaz recesije, umjesto da ju je ublažila. Originalni znanstveni rad „Kako nelinearna fiskalna reakcija utječe na fiskalnu održivost Hrvatske u uvjetima promjenjivih režima fiskalne politike?“ objavljen je časopisu u „Oeconomica Jadertina“.