Ukazala je da su najvažniji rimski spomenici iz pulske gradske jezgre poslužili najpoznatijim arhitektima renesanse, poput Andree Palladia, kao model za iznimna ostvarenja širom Europe, što govori o njihovoj vrijednosti. Istaknula je i da je upravo izvanredna očuvanost monumentalnih antičkih građevina: od amfiteatra, Slavoluka Sergijevaca i Augustova hrama oduvijek pobuđivala zanimanje za antičku prošlost Pule i da je Pula jedan od malog broja europskih gradova s takvom koncentracijom antičkog nasljeđa i spomenicima vrijednima proučavanja i oponašanja. Predstavljajući monografiju "Europska renesansa antičke Pule" najavila je i njeno englesko izdanje koje uskoro izlazi iz tiska. U diskusiji koja je uslijedila sa zainteresiranom publikom podijelila je razmišljanja o mogućnosti upisa antičke baštine Pule na UNESCO-vu listu, što, po njenom mišljenju, ovo vrijedno nasljeđe zaista zaslužuje, o čemu govori i interes europskih arhitekata, intelektualaca i erudita dokumentiran u brojnim traktatima i putopisima tijekom stoljeća.

Jasenka Gudelj redovita je profesorica povijesti arhitekture na Sveučilištu Ca' Foscari u Veneciji i voditeljica istraživačkog projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC) Arhitektonska kultura ranog modernog istočnog Jadrana i projekta talijanskog Ministarstva znanosti (FARE) Arhitektonska kultura kontaktnih regija u ranom modernom Jadranu. Istraživala je i predavala na Sveučilištu u Zagrebu, Sveučilištu u Pittsburghu i Institutu za povijest umjetnosti Bibliotheca Hertziana - Max-Planck u Rimu. Autorica je brojnih studija o povijesti arhitekture jadranske regije, s fokusom na kolanje umjetničkih i arhitektonskih spoznaja kroz različite medije i mreže. Za knjigu Europska renesansa antičke Pule (Školska knjiga, Zagreb, 2014.) dobila je Državnu nagradu za znanost.

Predavanje je održano u okviru aktivnosti UNESCO-UNITWIN mreže "Culture, Tourism, Development".

Pogledajte galeriju fotografija s gostujućeg predavanja.

izv. prof. dr. sc. Nataša Urošević