Gostujuće izlaganje profesorice Anete Stojić na temu "Hrvatsko-austrijski jezični dodiri"

U sklopu Dana austrijske kulture održano je izlaganje prof. dr. sc. Aneta Stojić na temu "Hrvatsko-austrijski jezični dodiri" koje je pružilo uvid u složene jezične interakcije između hrvatskog i austrijskog njemačkog jezika kroz povijest. Profesorica A. Stojić prikazala je različite aspekte ovih jezičnih dodira, naglašavajući kulturne, političke i društvene utjecaje koji su oblikovali jezične promjene i prilagodbe.

Jedan od ključnih elemenata izlaganja bila je povijesna perspektiva jezičnih dodira i promjena, gdje je prof. dr. sc. A. Stojić opisala kako su se jezični kontakti razvijali od vremena Habsburške Monarhije do danas. Poseban naglasak stavljen je na utjecaj Austrije i njemačkog jezika na hrvatski tijekom razdoblja kad su ove zemlje bile dijelom iste političke tvorevine. Njemački jezik imao je značajan utjecaj na administrativni, vojni, obrazovni i tehnički rječnik hrvatskog jezika u vrijeme funkcionalne hrvatsko-njemačke dvojezičnosti u Vojnoj krajini, u vrijeme naseljavanja sjeverne Hrvatske austrijskim i njemačkim doseljenicima (autohtoni njemački elementi) te kada njemački jezik postaje nastavni jezik u vrijeme prosvjetiteljstva i kada njemački jezik postaje statusni jezik u Zagrebu i u Osijeku, odnosno kada postaje jezikom komunikacije obrazovanog sloja stanovništva.

Koliko je jezik živa tvar i koliko je podložan mijenama pokazuju, između ostaloga, brojne posuđenice i usvojenice koje su se s vremenom u nekom jeziku zadržale. Mnogi izvorni govornici nekoga jezika tako nisu niti svjesni da su neke riječi, leksemi, koji su se ustalili u jeziku, zapravo posuđenice nastale raznim povijesno-kulturološkim kontaktima. Mnoge riječi njemačkog porijekla integrirale su se u hrvatski jezik i postale dio svakodnevne komunikacije. Kulturni transfer uočljiv je i danas na raznim područjima, npr. odjeća i nakit: remen, ring, skut; domaćinstvo: deka, griz, krafna, ladica, licitar; trgovina: ceh , gilda, lager, marka, paušal, vaga; alati i tehnika: blinker, flok, klema, kugla, letlampa, šleper; flora i fauna: filc, firn, aringa, hermelin, horst, kvarc, štiglić; glazba: jodler, harfa, šlager, valcer. Rijetkima je poznata činjenica da je područje Istre među prvim hrvatskim krajevima došlo u dodir s Habsburgovcima koji su njome zavladali još u 14. st. Neki germanizmi utvrđeni su samo u pojedinim govorima, npr. riječ »obahajar« koja se u potpićanskom govoru u Istri koristi u značenju predradnik, kao i riječ »šoht« koja se nadregionalno koristi u obliku »šahta« u značenju vertikalnog otvora.

Profesorica dr. sc. A. Stojić također je ukazala i na suvremeni kontekst, odnosno na migracijske tijekove između Hrvatske i Austrije, koji su doveli do novih oblika jezičnih kontakata. Radna migracija i obrazovni programi omogućili su intenzivne jezične interakcije.

Predstavljeni su konkretni primjeri jezičnih posuđenica i hibridnih izraza, ilustrirajući kako su ove promjene doprinijele razvoju specifičnih jezičnih varijanti koje ovise i o generacijskom i obrazovnom profilu govornika. Danas u hrvatskom jeziku postoji ca. 3.000 germanizama, a glede prostornog raslojavanja najprisutniji su u Zagrebu i okolici, Međimurju, Istri i Hrvatskom Primorju, Slavoniji, Gorskom kotaru, Lici i Dalmaciji. Predavanje je omogućilo studentima razumijevanje jezičnih interakcija te su nakon predavanja u sklopu radionice imali prilike na kreativan način utvrditi i produbiti znanja o austrijsko-hrvatskim jezičnim dodirima.

Aneta Stojić redovita je profesorica na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Predaje lingvističke kolegije, a u svojim znanstvenim radovima bavi se leksikološkim, frazeološkim i kontaktnolingvističkim pojavama u hrvatskome i njemačkome jeziku. Znanstvena je voditeljica Austrijske knjižnice Rijeka te se u tom svojstvu brine za promicanje njemačkoga jezika i austrijske kulture u Hrvatskoj. O hrvatsko-njemačkim jezičnim dodirima održala je niz izlaganja i predavanja u zemlji i inozemstvu te objavila nekoliko knjiga i znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim publikacijama. Njezino recentno djelo obuhvaća sve rezultate dugogodišnjih istraživanja hrvatsko-njemačkih jezičnih veza u obliku rječnika germanizama koji je izdan 2020., a obuhvaća više od 5000 natuknica, njemačkih posuđenica u mjesnim govorima Hrvatske.

Pogledajte fotografije gostujućeg izlaganja:

Popis obavijesti