Okrugli stol otvorile su dekanica FET-a, izv. prof. dr. sc. Ksenija Černe te prof. dr. sc. Ines Kersan-Škabić, organizatorica, ujedno i moderatorica okruglog stola, naglasivši važnost poznavanja EU fondova, kao i potrebu informiranja o mogućnostima korištenja raspoloživih sredstava. U okviru obilježavanja EU tjedna prilika je dodatno naglasiti ulogu koju EU fondovi imaju u poticanju gospodarskog razvoja te sagledati rezultate korištenja.

Na okruglom stolu sudjelovali su Iva Novak, ravnateljica Uprave za strateško planiranje i koordinaciju fondova EU iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ivana Dragišić, ravnateljica javne ustanove Regionalni koordinator Istarske županije za europske programe i fondove, Boris Sabatti, direktor Istarske razvojne agencije, Jasenka Kapuralin, voditeljica Centra za edukaciju, europsku i institucionalnu suradnju, Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRI), Samanta Barić, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, investicije i razvojne projekte Grada Pule te Mirena Tubić, voditeljica Ureda za strateško i prostorno planiranje, infrastrukturne projekte i razvoj Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Iskustva u provedbi EU projekata – pogled s nacionalne, regionalne i lokalne razine

Predstavljeni su rezultati povlačenja sredstava iz EU fondova s aspekta različitih razina upravljanja, od nacionalne, regionalne do lokalne razine, zatim specifičnosti i veće mogućnosti povlačenja sredstava u trenutnom programskom razdoblju (s obzirom na dostupnih 25 milijardi eura, iz Višegodišnjeg financijskog okvira i novog instrumenta Next Generation EU za kojim se pokazala potreba u financijskom razdoblju 2021. – 2027. EU-a). Hrvatska je neto korisnica europskog proračuna. Prema informacijama predstavljenim na okruglom stolu, iz financijske perspektive 2014. - 2020. ovjereno je oko 95 % sredstava. Pri tome je pojašnjeno praćenje tijeka novca iz EU fondova, kao što su razlike između dodijeljenih i ovjerenih sredstava.

Kako bi u novim državama članicama povlačenje sredstava iz EU fondova bilo uspješno, prije ulaska u integraciju bilo je nužno prilagoditi sustave i kapacitete za korištenje fondova. Na okruglom stolu razgovaralo se o također o aktivnostima pripreme za korištenje sredstava iz EU fondova u pretpristupnom razdoblju u Republici Hrvatskoj. Zanimljivo je bilo poslušati komentare vezane za početke osposobljavanja za pisanje i provedbu prvih projekata i usporediti navedeno s trenutnim aktivnostima i rezultatima implementacije projekata. Tijekom izlaganja sudionika prezentirani su brojni pozitivni rezultati održivih projekata i praktični primjeri, koji pokrivaju različita područja regionalnog, ruralnog, urbanog razvoja, koji su usmjereni prema jačanju poduzetničkih aktivnosti, obrazovanja, inovacija, očuvanju jedinstvene kulturne baštine i regionalnih posebnosti, uključujući novije prilike u okviru ITU mehanizma, inicijativu Novi europski Bauhaus itd. Uz navedeno, sudionici su prezentirali ostale aktivnosti kojima podupiru javni i privatni sektor u povlačenju sredstava, predstavljene su mogućnosti korištenja poduzetničke infrastrukture, najavljeni novi projekti i komentirani prioriteti trenutnog razdoblja kao što su zelena i digitalna tranzicija, inovacije, energetska učinkovitost i sl.

Također, budući da su u tijeku aktivnosti s ciljem pravovremenog kreiranja okvira za budućnost kohezijske politike Europske unije nakon 2027., raspravljalo se o poziciji Hrvatske u idućoj financijskoj perspektivi. Pri tome je naglašena potreba pripreme bitnih, kvalitetnih projekata javnog i privatnog sektora, koji će unaprijed biti spremni za provedbu te usmjerenog, ciljanog ulaganja u skladu s ključnim razvojnim prioritetima.

Teritorijalni pristup ulaganjima

U trenutnoj financijskoj perspektivi 2021. – 2027. prepoznata je potreba i započele su aktivnosti prema kreiranju regionalnih lanaca vrijednosti, naglašava se teritorijalni pristup ulaganjima i otvaraju nove mogućnosti za otkrivanje teritorijalnih posebnosti, jačanje pozicije regionalnog gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti. Osnažena je uloga gradova (koja je bila istaknuta i u prošloj financijskoj perspektivi) pa se primjerice u trenutnoj financijskoj perspektivi veći broj gradova uključuje u ITU mehanizam (Pula i Pazin od 22 grada, u odnosu na osam gradova u prošloj financijskoj perspektivi). Uz programe „Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.“ i „Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.“, uveden je novi „Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027.“, koji obuhvaća prioritete kao što su industrijska tranzicija regija i gradova, jačanje održivog gradskog prometa, razvoj urbanih područja, održivih i zelenih otoka te pravedna tranzicija. Hrvatska prepoznaje važnost otočnog područja, a mogućnosti za provedbu otočne razvojne politike otvaraju se putem teritorijalnih strategija, što je bitno posebno za obalno-otočne županije.

Ali...

Sve navedeno predstavlja dio brojnih prilika koje su otvorene u trenutnoj financijskoj perspektivi, ali su u provedbi vidljiva ograničenja, koja su govornici također komentirali, kao što su provedba javne nabave, problemi s porastom cijena, ograničenja u pravovremenoj pripremi projekata, izazovi u prijavi na natječaje za razvijenije županije, ali i izazovi za sufinanciranje za slabije razvijena područja, složenost pravila provedbe, potencijalne financijske korekcije itd.

Također, razgovaralo se o potrebi detaljnog praćenja učinaka ulaganja iz EU fondova, kako bi se utvrdio utjecaj na promjenu gospodarske strukture koja je rezultat ulaganja.

Ljudi su ključni u provedbi

„Ljudi su ključ uspjeha u provedbi projekata“, istaknuto je više puta tijekom rasprave na okruglom stolu te su govornici komentirali važnost jačanja administrativnih kapaciteta i nositelja provedbe projekata. Prilika je to i za studente koji će svoje buduće radno mjesto pronaći u izazovnom, ali zanimljivom području upravljanja EU projektima, u potencijalnom profiliranju u području pripreme i provedbe projekata, javne nabave itd. Govornici su prenijeli informacije o pojedinim aktualnim natječajima na kojima se traže kvalitetni kadrovi te su također motivirali studente na uključivanje u raspravu. Studenti su komentirali što je iz EU fondova potrebno financirati i gdje vide korist u provedbi EU kohezijske politike. Vrlo zanimljiva pitanja studenti su uputili vezano za sustav praćenja, kontrole, potencijalne zlouporabe korištenja sredstava i sl.

Nakon rasprave, govornici su svim zainteresiranim sudionicima pružili dodatne informacije o mogućnostima informiranja o EU fondovima te o prilikama za buduću suradnju.

Ovim putem zahvaljujemo se svim sudionicima na sudjelovanju, korisnim, novim informacijama i prezentaciji iznimno zanimljivih primjera dobre prakse.

Pogledajte galeriju fotografija koju je izradio asistent FET-a Danijel Petrović. Poslušajte i izjave sudionika u videu TV Nove: 

Autorica teksta: izv. prof. dr. sc. Lela Tijanić