Naš fakultet podupire i sudjeluje u aktivnostima popularizacije znanosti pa su tako i ove godine nastavnici FET-a u okviru Festivala znanosti održali brojne radionice i predavanja. Centralna tema ovogodišnjeg Festivala znanosti bila je "Inteligencija". Tako su se sudionici imali priliku pobliže upoznati sa temama emocionalne, kulture i umjetne inteligencije u području ekonomije, turizma i marketinga.

U nastavku vam donosimo fotografije te pregled održanih predavanja i radionica:

Sanja Blažević Burić: Inteligencija i ekonomska politika - ekonomska povijest o New Dealu

Kroz ovo predavanje prikazana je povijesna i ekonomska uloga reforme Franklina D. Roosevelta „New Deal“ kao odgovora na Veliku depresiju koja je pogodila američko gospodarstvo u periodu 1929. - 1933. godine. U ekonomskoj krizi s razornim domino efektom bila su potrebna inteligentna i hrabra rješenja. Pokušalo se odgovoriti na pitanja što je New Deal donio američkome gospodarstvu ali i ekonomskoj politici i teoriji te je li New Deal opravdao očekivanja? Razmotreni su odgovori u povijesnome ali i suvremenome ekonomskom kontekstu kontinuiranih globalnih previranja. Predavanju su nazočili studenti 1. godine prijediplomskoga studija ali i drugi zainteresirani sudionici.

Moira Kostić-Bobanović, Jasmina Gržinić, Mieta Bobanović Dasko: Emocionalna inteligencija i učinkovitost nastavnika u poučavanju stranih jezika

Upitnik sadrži 30 čestica, koje ispituju četiri razine sposobnosti EI: sposobnost uočavanja, sposobnost razumijevanja, sposobnost izražavanja te sposobnost upravljanja emocijama. Istraživanje je provedeno na uzorku od 84 nastavnika stranog jezika. U ispitivanju je sudjelovalo 32 nastavnika osnovnih, 31 srednjoškolskih i 21 sveučilišna nastavnika. Predavali su engleski, talijanski, njemački, francuski i ruski jezik.

Znanstveni doprinos ovog rada je u rezultatima koji indiciraju statistički značajne razlike između iskusnijih nastavnika i nastavnika početnika. Istraživačice polaze od mišljenja da osobne značajke nastavnika u interakciji sa spektrom činitelja obrazovnog konteksta i njihovi pristupi učenju i poučavanju mogu značajno doprinijeti ishodima učenja kao ključnom instrumentu sustava kvalitete u visokom obrazovanju.

Kristina Afrić Rakitovac: Ekološka inteligencija

Upoznala je studente s nizom specifičnih znanja i vještina koje obuhvaća ekološka inteligencija te ukazala na znakove koji ukazuju na prisutnost ekološke inteligencije: svjesnost o ekološkim pitanjima, prakticiranje održivog životnog stila, sudjelovanje u aktivnostima zaštite okoliša, pružanje podrške relevantnim inicijativama i sl. Profesorica je potakla studente na primjenu znanja i vještina ekološke inteligencije u svakodnevnoj kupovini proizvoda te ih upoznala s mogućim načinima prepoznavanja održivih proizvoda i održivih robnih marki.

Zaključila je kako nam ekološka inteligencija omogućava razumijevanje prirodnih sustava u njihovoj cjelokupnoj složenosti, kao i razumijevanje međudjelovanja prirodnih i antropogenih sustava. S obzirom na složenost tematike, ekološka inteligencija ne smije biti svedena samo na pojedinca već nam je potrebno i zajedničko, kolektivno djelovanje uključivanjem svih relevantnih dionika. Kolektivno djelovanje zahtjeva razumijevanje spoznaje vlastitih utjecaja, ponašanje u skladu sa vlastitom svjesnošću, podjelu stečenih znanja i transparentno dijeljenje informacija.

Marko Paliaga, Irena Šker: Umjetna inteligencija (UI): Prijetnja ili prilika za budućnost neprofitnih organizacija

Rasprava je privukla pažnju studenata i entuzijasta koji su željeli dublje istražiti kako umjetna inteligencija oblikuje perspektive neprofitnog sektora. U 70 minutnoj raspravi, sudionici su strastveno iznijeli činjenice i istraživanja koja su poslužila kao temelj rasprave o mogućim implikacijama umjetne inteligencije na neprofitne organizacije. Prisutni su istaknuli kako tehnologija može predstavljati i priliku i prijetnju za različite aspekte rada u neprofitnom sektoru, uključujući radnu snagu, prikupljanje sredstava, promociju, nejednakost... Početno mišljenje većine prisutnih promatrača bilo je da umjetna inteligencija predstavlja priliku za napredak neprofitnih organizacija. Međutim, tijekom intenzivne rasprave, stavovi su se promijenili kako su sudionici sagledavali složenost pitanja iz različitih perspektiva. Nakon što su izneseni argumenti i analizirani mogući scenariji, prisutni promatrači su imali priliku iznijeti svoja mišljenja.

Ovaj otvoreni format doprinio je raznovrsnosti rasprave te omogućio dublje razumijevanje svih aspekata teme. Zaključna razmatranja nisu bila jednostavna. Umjesto toga, prisutni su prepoznali kompleksnost pitanja i važnost daljnjeg istraživanja i razvoja strategija koje će omogućiti da se prednosti umjetne inteligencije maksimalno iskoriste, dok se istovremeno minimiziraju potencijalne prijetnje. Navedena dinamična debata jasno je pokazala kako umjetna inteligencija nije samo tehnološki fenomen, već i socijalni, ekonomski i etički izazov koji zahtijeva pažljivo razmatranje i akciju.

Andrea Butković, Lucija Glavić, Erik Ružić, Dragan Benazić, Sara Maga: Market brAIn

Sudionici su se podijelili u timove, pri čemu se svaki tim sastojao od učenika i studenata koji su imali ulogu mentora. Radionica je započela pogađanjem poduzeća koja se kriju iza emotikona koje je odabrala umjetna inteligencija. Uslijedio je kviz Potjera u sklopu kojeg su učenici provjerili i nadogradili svoje znanje o umjetnoj inteligenciji te njezinoj primjeni u marketingu. Za kraj, učenici su imali zadatak osmisliti marketinške kampanje koristeći se umjetnom inteligencijom, odnosno uz alate ChatGPT i Copilot. Uz mentorstvo studenata diplomskog studija, učenici su vrlo brzo isporučili kvalitetne i kreativne prijedloge i time se uvjerili kako umjetna inteligencija u sinergiji s ljudima može olakšati rad te polučiti kreativne ideje.

Stručan žiri kojeg su činili naši naši studenti, na temelju pomno razmotrenih elemenata kampanje, odabrali su najbolju ideju koja je i nagrađena. Cjelokupna radionica bila je zanimljiva i učenicima i studentima koji su se zabavili i pritom stekli nova znanja.

Morena Paulišić, Roberta Kontošić Pamić: Obiteljska poduzeća: Koristimo li emocionalnu inteligencija? Koliko je ona važna?

Nataša Urošević: Kulturna inteligencija

Kroz predavanje i radionicu predavačica (izv. prof. Nataša Urošević) predstavila je važnost kulturne inteligencije, odnosno sposobnosti razumijevanja i prihvaćanja kulturne raznolikosti te uspješne interakcije, života i rada s ljudima iz različitih kultura u suvremenom globaliziranom i multikulturnom svijetu.

Posebno je naglašena uloga kulturne inteligencije u organizacijskoj kulturi. Kulturna inteligencija, naime, predstavlja ključnu dimenziju interkulturne kompetencije bitnu za rad u međunarodnim timovima i u multinacionalnim kompanijama. Na radionici koja je uslijedila prisutni sudionici prodiskutirali su važnost kulturne inteligencije u turizmu i svakodnevnoj poslovnoj komunikaciji.

Zahvaljujemo se organizatorima Festivala znanosti, našim profesoricama i studentima koji su osmislili i proveli predavanja i radionice te svim sudionicima.

U nastavku pogledajte i fotogaleriju prošlotjenog Festivala znanosti na našem fakultetu: