Bogat program ovogodišnjih Susreta na dragom kamenu, uz uvodna predavanja uglednih znanstvenika: rektora pulskog Sveučilišta, prof. dr. sc. Marinka Škare, akademika Roberta Matijašića i profesora Sveučilišta u Padovi Egidia Ivetića, uključio je četiri sekcije u kojima su kroz 27 predavanja izlagači iz Hrvatske, Italije i Slovenije elaborirali aktualnost znanstvene ostavštine akademika Mirkovića u turbulentnom globalnom kontekstu. Posebno zanimanje i veliki pljesak okupljenih izazvao je dokumentarni film o Miji Mirkoviću koji su snimile studentice FET-a Sandra Čelebić i Noemi Glavaš uz mentorstvo prof. dr. sc. Sanje Blažević Burić.

U prvoj sekciji posvećenoj Mirkovićevoj akademskoj baštini interdisciplinarno je, iz perspektive povjesničara, sociologa, filozofa, etnologa i muzikologa rekontekstualiziran njegov mnogostrani opus i doprinos istarskoj i hrvatskoj sociologiji, etnografiji i muzikologiji, filozofiji i etici odgoja te diplomatskoj povijesti kroz izlaganja Milana Radoševića, Alena Tafre, Ivone Orlić, Ivane Paule Gortan-Carlin i Renata Matića. Veliko zanimanje izazvao je panel o ekonomskoj povijesti, koji je otvorio prof. dr. sc. Hrvoje Petrić sa zagrebačkog Sveučilišta, naglasivši ključnu ulogu Mije Mirkovića u institucionalizaciji ekonomske povijesti u Hrvatskoj. Sanja Blažević Burić, Sabina Lacmanović i Lela Tijanić analizirale su Mirkovićevu djelatnost kao recenzenta i urednika ekonomsko-povijesnih djela, dok su Zrinka Udiljak Bugarinovski i Sanja Sever Mališ predstavile bogatu rukopisnu ostavštinu Mije Mirkovića vezanu za njegov profesorski rad na ekonomskim fakultetima. Zlata Živaković Kerže i Zvjezdana Penava Brekalo obradile su veze Mije Mirkovića s gradom Osijekom, dok su Nataša Urošević i Matteo Legović istražili važnost maritimne baštine u djelu Mije Mirkovića. Alida Perkov govorila je o gospodarstvu marčanskog prostora kroz analizu ključnih djela, poput Dragog kamena. Kristina Brščić predstavila je razvoj inovativnog poslovnog modela u ruralnim područjima Istarske županije polazeći od Mirkovićevih agrarno-ekonomskih djela, dok se Kristina Afrić Rakitovac pozabavila tržišnom koncentracijom u djelima Mije Mirkovića i suvremenim implikacijama. Dario Dunković ukazao je na aktualnost Mirkovićeve ekonomske misli analizirajući njegova pionirska djela iz područja trgovine i potrošačke politike. Robert Zenzerović i Dolores Pušar Banović analizirali su razvojne izazove najvećeg istarskog grada u izlaganju "Od monografije Puna je Pula do Pule koja čeka".

Nakon radnog dijela skupa uslijedilo je grupno fotografiranje uz spomenik Miji Mirkoviću te studijski posjet Sveučilišnoj knjižnici i spomen-sobi Mije Mirkovića, uz prigodnu izložbu Mirkovićeve ostavštine.

Drugi dan skupa, u Raklju, nakon polaganja cvijeća na grob Mije Mirkovića, održana je sadržajno raznovrsna zavičajna sekcija s ukupno sedam izlaganja te bogat kulturno-umjetnički program KUD Mate Balota, uz izvedbu predstave "Dvi daske" dramske umjetnice Marine Kostelac, koja je uključila izbor pjesama iz kultne zbirke Dragi kamen 'uokvirenih' dojmljivom prozom "Razgovora s mrtvim kumom". Sudionici skupa posjetili su rodnu kuću Mije Mirkovića s memorijalnom zbirkom i prošetali do Svete Agnije dionicom nove kulturne rute "Tragom Mije Mirkovića" koji su kreirali alumni našeg Fakulteta, Matteo Legović i Katarina Bratulić.

Detaljan izvještaj s drugog dana skupa pročitajte u Glasu Istre: PDF

Pogledajte galeriju fotografija sa znanstvenog skupa i program skupa.