Koja je razlika između redovitih i izvanrednih studenata?
Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Troškovi studija (studijskog programa) mogu redovitim studentima biti dijelom ili u cijelosti financirani iz državnog proračuna, sukladno s općim aktom sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole.
Redoviti studenti imaju određena studentska prava i povlastice kao npr. zdravstveno osiguranje, oslobođenje od participacije pod uvjetima koje propisuje HZZO, mogućnost rada preko student servisa, pravo na dječji doplatak, pravo na subvencioniranu prehranu, pravo na popuste na usluge prijevoza itd.
Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave. Troškove takvog studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole.
Koliko traje status studenta? Može li se izgubiti?
Status studenta traje do kraja akademske godine koju je student posljednju upisao (do 30. rujna).
Prema Pravilniku o studiju:
Članak 25.
Student gubi status studenta:
- kada završi studij (danom polaganja posljednjega ispita, odnosno polaganjem završnoga ispita i diplomskoga ispita)
- kada se ispiše sa studija
- kada se ne upiše u sljedeću akademsku godinu (istekom roka za upis)
- kada je isključen sa studija po postupku i uz uvjete utvrđene općim aktom Sveučilišta
- kada ne završi studij u roku iz članka 13. stavka 3. ovoga Pravilnika (istekom akademske godine).
Što je mirovanje u studiju? Što je potrebno za reguliranje?
Sukladno odredbama Pravilnika o studiju:
Članak 20.
Mirovanje obveza može se odobriti za vrijeme trudnoće i do godine dana starosti djeteta, za vrijeme dulje bolesti i u drugim opravdanim slučajevima privremenoga prekida studija.
Postojanje opravdanoga razloga iz stavka 1. ovoga članka student dokazuje odgovarajućom liječničkom potvrdom ili drugom vjerodostojnom dokumentacijom.
Članak 21.
Odluka o mirovanju studentskih obveza donosi se na temelju pisane molbe koju student podnosi Studentskoj službi, zajedno s indeksom i vjerodostojnom dokumentacijom koju je izdala ili ovjerila nadležna institucija.
Potrebno je podnijeti molbu za mirovanje studentskih prava čelniku sastavnice/voditelju studija. Molba se predaje u Službi za studente i ISVU.
Pod kojim uvjetima student može postati redoviti student ako je upisan kao izvanredni student?
Po trenutačnoj regulaciji ne može.
Kolika je najveća dozvoljena dužina studiranja za redovite studente?
Sukladno odredbama Pravilnika o studiranju:
Trajanje statusa studenta Članak 34.
(1) Status studenta traje najviše dvostruko dulje od propisanog vremena trajanja studija.
(2) U vrijeme trajanja studija ne uračunava se vrijeme mirovanja studija.
(3) U iznimnim slučajevima, rektor može odobriti pojedinim studentima duži rok za završetak studija.
Prestanak statusa studenta Članak 35.
Osoba gubi status studenta:
1. kad završi studij
2. kad se ispiše sa Sveučilišta (danom ispisa)
3. kad ne završi studij u roku iz stavka 1. članka 34. ovog Pravilnika
4. kad u dvije akademske godine uzastopno ne ostvari uvjet za upis u višu godinu studija
5. kad u dvije uzastopne akademske godine ne položi isti kolegij
6. kad ne upiše sljedeću akademsku godinu u propisanom roku sukladno članku 7. ovog Pravilnika ili
7. kad je isključen sa studija iz razloga utvrđenih drugim općim aktima Sveučilišta.
Kolika je najveća dozvoljena dužina studiranja za izvanredne studente?
Ista je kao i kod redovitih studenata, pogledajte prethodni odgovor.
Koliko puta smijem ponavljati godinu? Mogu li i kako upisati međugodinu?
Sukladno odredbama Statuta:
Prestanak statusa studenta
Članak 86.
(1) Status redovitog studenta prestaje kad student u dvije uzastopne akademske godine ne ostvari barem 36 ECTS-a ili u dvije uzastopne akademske godine ne položi isti predmet ili protekom roka iz stavka 1. članka 81. ovog Statuta.
(2) Status studenta prestaje:
- završetkom studija,
- ispisom sa Sveučilišta,
- kad student ne upiše sljedeću akademsku godinu i
- ako se isključi sa studija iz razloga utvrđenih drugim općim aktima Sveučilišta.
Dakle, godina se može ponavljati jednom.
Međugodina ne postoji. Postoji ponovni upis godine s dopisivanjem nepoloženih predmeta.
Kako se upisuje apsolventska godina studija?
Studenti po bolonjskom sustavu nemaju apsolventsku godinu. Upis sljedeće akademske godine nakon one u kojoj su odslušana sva predavanja smatra se ponovnim upisom.
Je li moguće promijeniti studijski program/odjel? Kakva je procedura? Je li moguća promjena u tijeku akademske godine?
Sukladno odredbama Pravilnika o studiju:
Članak 51.
Studentu se može dopustiti promjena studija unutar visokoga učilišta, s jednopredmetnoga na dvopredmetni studij ili s dvopredmetnoga na jednopredmetni studij, odnosno s jednoga na drugi studijski program. Promjena studija moguća je samo jednom tijekom studiranja.
Student promjenu studija unutar visokog učilišta ne može zatražiti na početku prve godine studija.
Zamolbe za promjenu studija predaju se najkasnije do kraja akademske godine, rješavaju se u roku od 7 dana te se najkasnije do 15. listopada omogućava studentu upis.
Članak 52.
Promjena studija iz članka 51. dopustit će se ako na studiju koji bi student želio upisati ima slobodnih mjesta u odnosu na kvotu predviđenu za studij.
Prijelaz odobrava nadležno tijelo sveučilišnoga odjela ili samostalnoga sveučilišnoga studija.
Student mora u roku od jedne akademske godine odslušati sve predmete i položiti razlikovne ispite studija na koji je prešao.
Kakva je procedura kod prijelaza s nekog drugog sveučilišta ili veleučilišta?
Sukladno odredbama Pravilnika o studiju
Članak 48.
Student koji je na nekom drugom studiju u Hrvatskoj u redovitom roku stekao uvjete za upis u višu godinu studija, propisane na ovome Sveučilištu, može nastaviti istovrsni studij na Sveučilištu na toj studijskoj godini.
Student uz zahtjev za prijelaz prilaže izvorne dokumente koji se zahtijevaju natječajem za upis, indeks i privremeni supplement diplomi, studijski program prethodnoga studija, uvjete za upis u višu godinu studija te potvrdnicu da je ispisan s prethodnoga studija.
Studentu kojemu se dopusti prijelaz na Sveučilište, prema stavku 1. ovoga članka, priznat će se odgovarajuće godine provedene na studiju. Od položenih ispita priznat će mu se ispiti iz predmeta čiji nastavni programi odgovaraju nastavnim programima odnosnih predmeta na ovome Sveučilištu.
Članak 49.
Prijelaz iz stavka 1. članka 51. može se izvršiti samo u redovitom upisnom roku u akademsku godinu, od 1. do 30. rujna.
O molbi studenta da mu se dopusti prijelaz odlučuje Odbor za nastavu, odnosno drugo nadležno tijelo sveučilišnoga odjela ili sveučilišnoga studija.
U odluci kojom se dopušta prijelaz odlučuje se o sljedećem:
- u koju se studijsku godinu upisuje student
- koji je status studenta
- koji se ispiti, položeni na drugome visokom učilištu, priznaju studentu na ovome Sveučilištu, na temelju mišljenja predmetnoga nastavnika
- o polaganju razlikovnih ispita
- o odobravanju upisa sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
Student koji je na drugome visokom učilištu izgubio pravo studiranja ne može nastaviti istovrsni studij na ovome Sveučilištu.
Članak 50.
Student koji je studirao na nekom visokom učilištu u inozemstvu može tražiti prelazak na Sveučilište na način i uz uvjete utvrđene člankom 51. i 52.