Prije stotinu godina, istarski antifašizam nastao je kao odgovor na agresivni fašizam, koji je istarske intelektualce potjerao u emigraciju. Iz egzilne pozicije angažiranog intelektualca, svestrani je Istranin, u nastojanju da sačuva i afirmira najugroženije elemente kulturnog identiteta svog zavičaja, kroz najraznovrsnije književne, publicističke i znanstvene žanrove na jedinstven način artikulirao i „inventarizirao“ autentičan doprinos kulturne tradicije Istre europskoj civilizaciji. Pitanje odnosa tradicije i modernosti, kulturnog identiteta i razvoja, uzroka gospodarskog zaostajanja i razvojnih potencijala, koje se nametnulo i kao ključni problem suvremene europske sociološke i ekonomske misli, pratilo ga je kroz bogatu znanstvenu karijeru, od doktorske disertacije obranjene u Frankfurtu 1923. (Glavni uzroci gospodarske zaostalosti slavenskih naroda).

Ključna i pionirska specijalizacija u području ekonomske povijesti i sociologije, bliska znamenitim suvremenicima iz područja strukturalne historiografije francuskih „analista“, usmjerena stvaranju okosnice nove socijalne povijesti, rezultirala je nizom komparativnih agrarno-povijesnih studija i monografijom Ekonomska historija Jugoslavije (1958.), u kojoj Mirković postavlja tezu o istovjetnosti ekonomskih i sociokulturnih struktura, odnosno načina privređivanja i društvenog položaja većinskog poljoprivrednog stanovništva, kao podloge za razvoj društvene svijesti i kulturnog identiteta koji se formirao u „stoljetnoj borbi za održanje svoje vlastite samobitnosti“. Okretanje ekonomskoj povijesti bilo je svakako i na tragu istraživačkih tendencija u povijesnoj znanosti  širem europskom kontekstu, već od međuratnog razdoblja. Zanimanje za ekonomsku i socijalnu povijest, političke i društvene strukture, antropogeografiju, historiju pučke kulture i povijest mentaliteta, uz korištenje komparativne kvantitativne metodologije temeljene na arhivskim istraživanjima, ali i područja interesa koja dijeli s grupom oko Anala, od agrarne povijesti „seljačkih ekonomija“ do regionalnih modela procesa i struktura dugog trajanja moguće je pratiti kroz glavninu Mirkovićevih studija, od spomenute disertacije do monografija Puna je Pula (1954.), Matija Vlačić Ilirik (1960.) i Ekonomska povijest Jugoslavije. Zbog pionirske važnosti njegova znanstveno-istraživačkog rada, kao i zalaganja za razvoj znanstvenih institucija, čime je postavio temelje razvoja ekonomije i srodnih društveno-humanističkih znanosti u široj regiji, stoga vjerojatno i nije pretjerano Mirkovića nazvati „istarskim Braudelom“. Bavljenje materijalnom civilizacijom i ekonomskim životom kroz praćenje gotovo nepokretne povijesti lokalnih ustanova koje su se vrlo polako mijenjale u burnom euro-mediteranskom kontekstu te fokus na malog čovjeka i njegovu svakodnevicu obilježja su ne samo znanstvenih, nego i književnih i publicističkih djela Mije Mirkovića. I dok je autorov pjesnički opus (zbirka Dragi kamen iz 1938.) prepoznat kao vrhunski domet dijalektalne lirike, znanstvena monografska proza još uvijek nije adekvatno valorizirana i kritički obrađena.

S druge strane, cjeloživotni interes vezan za strateške odrednice razvoja Istre kao regije na susretištu Mediterana i Srednje Europe, optimalno integrirane u matično nacionalno tkivo kroz održivi razvoj poljoprivrede, pomorstva i brodogradnje te prije svega prometne infrastrukture prirodno se nadovezao na razvojne potencijale turizma: upravo je Mirković zaslužan za pokretanje prvog poslijediplomskog studija Ekonomike turizma 1962. na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Mijo Mirković odigrao je važnu ulogu i u hrvatskoj diplomatskoj povijesti, kao ekspert za ekonomska i etnička pitanja na poslijeratnim međunarodnim mirovnim konferencijama, na kojima se odlučivalo o hrvatskim i jugoslavenskim zapadnim granicama. U rujnu i listopadu 1945. sudjelovao je u delegaciji FNRJ na konferenciji Vijeća ministara vanjskih poslova u Londonu, u travnju i svibnju 1946. u Parizu. U svibnju 1946. delegat je na zasjedanju Ekonomsko-socijalnog vijeća OUN u New Yorku. U kolovozu i rujnu 1946. u jugoslavenskoj je delegaciji na Mirovnoj konferenciji u Parizu, koja je pridonijela konačnom sjedinjenju Istre s Hrvatskom. Svoje aktivnosti kao eksperta na međunarodnim mirovnim konferencijama opisao je u radu Tri etničke linije, koji je objavio u prvom broju „Problema sjevernog Jadrana“ iz 1963. Kao ekspert jugoslavenske delegacije za ekonomska pitanja i etničke odnose na Pariškoj mirovnoj konferenciji u svibnju 1946. priredio je izvještaj o neodrživosti graničnih linija kroz Istru, koje su predlagale zapadne delegacije i svojom argumentacijom o geografskom, gospodarskom i etničkom jedinstvu Istre pridonio je sjedinjenju Istre s Hrvatskom. Mirkovićeva ključna teza da je razvoj prometne infrastrukture, jadranskih luka i željeznica preduvjet nacionalne i međunarodne integracije izuzetno je aktualna i danas.

Mnogostranim Mirkovićevim stvaralaštvom bavio se ponajviše znanstveno-stručni skup Susreti na dragom kamenu, na kojemu su u trideset godina rada, od 1968. do 2001., kad je tiskan posljednji od 22 sveska zbornika, obrađeni ključni aspekti njegova znanstvenog i književnog djela, ali i problematika razvojnih i integracijskih procesa Istre i šire regije.

U želji da revalorizira Mirkovićevo djelo u aktualnom globalnom kontekstu, FET „Dr. Mijo Mirković“ s partnerskim institucijama obnovio je Susrete na znanstvenom skupu održanom povodom 125. godišnjice rođenja Mije Mirkovića, 27. i 28. rujna 2023. Pozivamo Vas da nam se pridružite na obnovljenim Susretima na Dragom kamenu u Puli i Raklju u listopadu 2025.

POPIS SURADNIKA

ORGANIZACIJSKI ODBOR

• izv. prof. dr. sc. Nataša Urošević, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“, predsjednica
• prof. dr. sc. Kristina Afrić Rakitovac, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“
• prof. dr. sc. Lina Pliško, Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
• dr. sc. Milan Radošević, viši znanstveni suradnik; HAZU, Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci, Područna jedinica u Puli
• prof. dr. sc. Robert Zenzerović, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“
• Predrag Pliško, Općina Marčana
• Saša Mirković (predstavnik obitelji Mirković)
• prof. dr. sc. Slaven Bertoša, Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
• prof. dr. sc. Sanja Blažević Burić, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“
• doc. dr. sc. Roberta Kontošić Pamić, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“
• mr. sc. Predrag Pliško, Općina Marčana
• Jakov Benazić, Općina Marčana

PROGRAMSKI ODBOR

• prof. dr. sc. Kristina Afrić Rakitovac, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“, predsjednica
• prof. dr. sc. Marinko Škare, Sveučilište Jurja Dobrila u Puli
• prof. dr. sc. Slaven Bertoša, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Filozofski fakultet
• prof. dr. sc. Boris Crnković, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet
• izv. prof. dr. sc. Ksenija Černe, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“
• doc. dr. sc. Ana Bobinac, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet
• prof. dr. sc. Saša Drezgić, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet Rijeka
• akademik Gordan Družić, HAZU, Razred za društvene znanosti
• dr. sc. Sanja Holjevac, znanstvena suradnica, HAZU, Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci
• prof. emer. Ljubo Jurčić, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet
• prof. dr. sc. Aleksandra Krajnović, Sveučilište u Zadru, Odjel za ekonomiju
• doc. dr. sc. Jurica Bosna, Sveučilište u Zadru, Odjel za ekonomiju
• dr. sc. Sanja Tišma, znanstvena savjetnica u trajnom izboru, Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb
• dr. sc. Sanja Maleković, znanstvena savjetnica u trajnom izboru, Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb
• izv. prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet
• akademik Robert Matijašić, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Filozofski fakultet
• dr.sc. Mladen Mlinarević, Hrvatsko društvo ekonomista
• izv. prof. dr. sc. Vinko Muštra, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet
• prof. dr. sc. Soumitra Sharma, professor emeritus, Sveučilište Jurja Dobrile u Pule, Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“
• izv. prof. dr. sc. Tonči Svilokos,  Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju
• dr. sc. Sanja Tišma,  znanstvena savjetnica u trajnom zvanju,  Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb
• prof. dr. sc. Marko Perić, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za  menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija