Hermann Potočnik
Herman Potočnik, satnik inženjerijskih postrojbi Austro-Ugarske vojske, jedan od osnivača moderne astronautike. Rodio se 22. prosinca, 1892. godine u Puli, Istra, Hrvatska. Tijekom prvog svjetskog rata služi u Galiciji, Srbiji i Bosni, da bi onda bio premješten na Soču. Nakon završetka rata biva umirovljen iz zdravstvenih razloga. Fascinira ga raketna tehnika te pred kraj 1928. godine objavljuje knjigu: Das Problem der Befahrung des Weltraums - der Raketen-motor (O problemu svemirskog leta - raketni motor). Radi se o jednom od temeljnih fundamentalnih dijela u kojem se elaborira modularna svemirska stanica, geostacionarna orbita i komunikacijski sateliti. Kao malo koje djelo, ova je knjiga imala je snažan učinak na rusku i njemačku astronautičku grupu kao i cijelokupnu svjetsku astronautiku. Shrvan tuberkulozom i bijedom, umire, 27. kolovoza, 1929. godine u Beču. Mnogo godina nakon toga doživljava priznanje za razvoj astronautike, pa se kod izgradnje prve svemirske stanice razmišljalo da ona nosi njegovo ime.
Njemu u čast, lokalitet lansiranja letjelica HISTRION iz Pule u naselju Vidikovac nosi neslužbeni naziv Svemirska luka Herman Potočnik Pula (N 44.854411, E 13.850579).
Pula
Najveći je grad Istarske županije (Republika Hrvatska), smješten na jugozapadnom području istarskog poluotoka u dobro zaštićenom zaljevu. Poznata je, kao i ostatak regije, po svojoj blagoj klimi, mirnom moru i netaknutoj prirodi. Grad ima dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma, a ujedno je i tranzitna luka. Pula je administrativni centar Istre još od rimskog doba iako je formalnu ulogu danas preuzeo Pazin. U užem gradskom području živi oko 58.000 stanovnika. Grad je najpoznatiji po svojim sačuvanim antičkim rimskim građevinama od kojih je najpoznatiji amfiteatar iz prvog vijeka, šesti po veličini u svijetu, a popularno zvan Arena. Jedan je od najbolje sačuvanih amfiteatara iz antike te se još danas koristi tokom ljetnih filmskih festivala i raznih kulturnih priredbi. Druge dvije značajne i dobro očuvane građevine jesu Trijumfalni luk, Slavoluk Sergijevaca. Poznat je i Augustov hram iz 1. vijeka, koji je izgrađen po naredbi rimskog cara Augusta. Još se uvijek može šetati kroz staru gradsku četvrt s uskim ulicama išaranim sa srednjovjekovnim i renesansnim zgradama, a popločene antičkim rimskim pločama. Prirodna ljepota pulske okoline i tirkizno plavog Jadranskog mora učinili su grad međunarodno popularnim ljetnim odmorišnim odredištem. Obližnji biser je nacionalni park Brijuni kojeg su posjetili mnogi svjetski vođe dok je još bio ljetna rezidencija državnika Josipa Broza Tita.
