NOVOSTI FET:

Turistima se prezentiraju segmenti tradicijskog života koje lokalno stanovništvo već odavno ne prakticira. To je čista inscenacija. Turizam od kulture stvara robu za prodaju. U Istri je autohtoni proizvod rakija od kadulje koju ćete jako teško naći u suvenirnicama. Nekada su djeca na ulicama prodavala školjke iz Jadrana a danas su to školjke uvezene iz drugih mora i oceana. Slično je i s gastronomijom. Imamo poplavu fast foodova, pizzerija, sezonskih restorana s lignjama iz Patagonije

Sociolog i anglist Mauro Dujmović autor je knjige "Kultura turizma" pa smo i počeli od naslova kojim se turizam sagledava u širem društveno-kulturnom kontekstu. Prva pomisao na riječ turizam svima je profit, i mali privatni iznajmljivači i veliki hotelijeri, svi zbrajaju zaradu. Prof. Dujmović na Fakultetu ekonomije i turizma predaje sociologiju turizma koja proučava posljedice i utjecaje turizma, strukturu i funkcioniranje turističkog sustava te odnose između turista i lokalnog stanovništva.

- Upravo radi tog fetiša rasta napisao sam knjigu o tome što drugi društveni teoretičari misle o turizmu. Turizam treba sagledati kao širi, cjelovit društveni fenomen. Nažalost, u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju o turizmu se govori isključivo kroz profit, kao najbržoj mogućnosti za zaradom.

- Globalizacija unificira svijet i to se ne da zaustaviti, a turizam računa na autentičnost. Kako to pomiriti?

- Jako teško je danas pronaći tu autentičnost, a velikim se dijelom suvremeni turizam upravo na to oslanja. Sociolog Ritzer pisao je o mekdonaldizaciji društva. Globalizacija donosi homogenizaciju i standardizaciju društva, kulture, potrošnje, sve je slično, identično. U svijetu postoje čak slični principi obnove mjesta i njihova pretvaranja u turističke atrakcije, pogotovo kod starogradskih jezgri. To se naziva procesom kreativne destrukcije, koristi se i termin kataloška baštinizacija. Kopiraju se uspješni primjeri revitalizacije starogradskih jezgri i ako u kratko vrijeme posjetite više takvih mjesta, ne znate više gdje ste bili jer svi imaju iste pločnike, ista rasvjetna tijela, istu arhitekturu prostora. Svi ti suvremeni prostori veoma nalikuju jedni drugima. Potrebno je kreirati jedinstvene identitete i turističke proizvode da bi se opstalo na kompetitivnom turističkom tržištu.

- Unatoč komercijalizaciji turizma, ili upravo radi nje, sve su vidljivije razlike između javnih prostora u koja se nedovoljno ulaže i turističkih zona koje se podižu na razinu pet zvjezdica.

- Turizam uz sve prepreke ima priliku da pridonosi uravnoteženom razvoju i ima velik potencijal za ublažavanje regionalnih ekonomskih nejednakosti. Problem je to ne samo gradskih prostora gdje postoje tzv. turistički mjehuri, urbane zabavne četvrti koje se grade i dobivaju estetsku vizuru, ali taj razvoj, ta estetika bi trebala u jednakoj mjeri biti prisutna u svim dijelovima grada, ili regije, čitave države. To je teško postići, ali postoje načini, partnerstvo javnog i privatnog, treba se uključiti država i lokalna vlast osmišljenom strategijom. Rovinj se, recimo, nastoji etablirati kao prestižna, ekskluzivna destinacija, ali postoji nesrazmjer između investitora u hotelski smještaj i grada koji svojim prihodima ne može pratiti tu ponudu.

- Zadnjih godina turističke kompanije nešto više ulažu u javnu infrastrukturu i manifestacije u destinaciji, ali je to još daleko od doba kada su gradile sportske objekte, stambena naselja…

- Mi još imamo šansu razvijati taj tzv. integrirani turizam, koji smo napustili od 90-ih naovamo. U liberalnom globalnom kapitalizmu jedini kriterij je profit, ne razmišlja se o interesima lokalnog stanovništva, uvjetima života i rada. Zapostavlja se društvena odgovornost, tu i tamo izgradi se neki dječji vrtić, igralište, ali turizam bi trebao itekako pridonositi boljoj kvaliteti života u zajednici. To je ponovno pitanje autentičnosti koja privlači turiste i ako želiš da iskuse autentičan život zajednice, ne možeš imati izolirane hotelske kapacitete. U gradu se odvija pravi svakodnevni život, makar i tu treba razlikovati frontalna područja grada u kojima su koncentrirane turističke atrakcije i sadržaji, koji nude idealiziranu sliku destinacije i pozadinska područja u kojima se odvija stvaran život. U sporednim ulicama u turskim gradovima vidjet ćete kako peru tepihe na ulici, kako u vrijeme molitve tu život staje, dok u prednjim područjima život ide dalje, tradicija je tu zanemarena, dominira ekonomski imperativ. Kod ljudi koji rade u turizmu ili ovise o turizmu to je najjači motiv i skloni su zanemarivanju svih tradicionalnih aspekata svoje kulture i načina života da bi iz turista izvukli što više novca. To je tzv. komercijalna gostoljubivost koja je pretvorena u servilnost i, nažalost, 95 posto turizma je tako. Trka za profitom je neumoljiva.

Autorica: Duška Palibrk, fotografije Dejan Štifanić)

Izvor: https://www.glasistre.hr/pula/neumoljiva-trka-za-profitom-turizam-od-nasih-zivota-stvara-robu-za-prodaju-proizvodimo-laznu-kulturu-i-laznu-tradiciju-za-turiste-581933

Cijeli članak:

Popis obavijesti