Voditeljica

• prof. dr. sc. Jasmina Gržinić

Trajanje projekta: od 31.1.2018. do 31.1.2019.

Sažetak

Turizam je u globalno-lokalnim zajednicama platforma za promicanje gospodarskog razvoja, izgradnju mira, smanjenje siromaštva i smanjenje ugljika u odgovoru na poziv za održivi razvoj (Tribe, Xiao 2011). Turizam se, unatoč tekućim raspravama o definiciji u posljednjih nekoliko desetljeća, priznaje kao ljudska aktivnost koja definira potražnju i ponudu svojih proizvoda i uporabu sredstava koja može dovesti do bilo pozitivnih ili negativnih socio-ekonomskih posljedica na nacionalnoj i međunarodnoj razini (Song at all, 2012.). Nedostatak imovinskih prava, javnih dobara i eksternalija su zajednička objašnjenja neuspjeha tržišta povezana s utjecajima na okoliš turizma (Dwyer et al., 2010). No, pitanje održivosti u razvoju turizma nije ograničeno na okoliš. Osnovna postavka koja se oslanja na predloženi projekt je ponovno promišljanje strategije koja odgovara na pitanje kako održati prirodni, fizički i ljudski kapital u stanju simbioze ili barem u ravnoteži. Svjesnost o okolišu i kulturna emancipacija imaju paradoksalno velik utjecaj u vremenu masovnog turizma koji je karakterističan po povećanju turističkih dolazaka u mjesta od prirodnog i kulturnog interesa, povezano s prostornom mobilnošću i turističkim pritiskom (kapacitet održivosti), proizvodeći globalne i lokalne eksternalije (Honey 1999, Buckley 2004). Radne aktivnosti na predloženom projektu trebale bi popuniti praznine u istraživačkim procesima, riješiti istaknutu dvojbu kako „intenzivne nijanse zelenih“ objediniti u realizaciji održivog turizma. Vizija budućeg razvoja turizma u Republici Hrvatskoj mora biti sukladna trendovima u ekonomiji, te socijalnim, kulturnim i okolišnim zahtjevima u dosezanju konkurentnosti europske turističke industrije. Konkurentnost europskog turizma usko je povezana s održivosti, budući da je kvaliteta turističkih destinacija značajno uvjetovana njihovim prirodnim i kulturnim okolišem i integracijom u lokanu zajednicu (Europska komisija, 2010). Ovaj znanstveni prijedlog će također istražiti sezonsku koncentraciju turističke potražnje, uz pretpostavku da prelijevanja efekata sezonalnosti u turizmu mogu biti povezana s raznim gospodarskim problemima označeno kao negativne eksternalije na makro razini. Projekt se bazira na prijedlogu istraživanja eksternalija te načina kako one mogu doprinijeti izučavanju turističke ekonomije te kako kroz makroekonomiju ojačano razmatrati praktična pitanja u hrvatskoj turističkoj praksi. Također, pridodaje praktičnom iskustvu nacionalnog turizma u usporedbi s međunarodnom razinom znanja zbog specifičnih karakteristika, dinamike i evolucije eksternalija vezano na hrvatski turizam. Hrvatska je prepoznatljiva u miljeu neuspješnih ekonomija, prvenstveno zbog dugotrajne recesije gdje unatoč naporima ne može izaći iz nadolazeće ekonomske krize. Planirani projekt je potreban iz razloga što se u budućnosti moramo suočiti s pitanjem može li turizam ostvariti više unutarnje koristi različitim interesnim skupinama. Pri tome će se propitivati intenzitet turizma u vremenskoj dinamici, osobito na razini države, koji može biti povezan s većom sklonošću zapadanja u recesiju. To je sve akutniji segment, koji, ako se istraži, može donijeti novost u znanstvenu zajednicu. Kreiranje i promicanje relevantnih sadržaja u odnosu na isto, bez sumnje, važan je i novi segment istraživanja, te bi kao doprinos trebao biti šire prepoznat.

Izvješće o rezultatima projekta

Naslov znanstvenog projekta: 

• Identifikacija eksternalija u modeliranju održivog razvoja turizma

Znanstveno područje: 

• društvene znanosti

Znanstveno polje: 

• ekonomija

Znanstvena grana: 

• trgovina i turizam

Ključne riječi

• turistički razvoj, održivost, eksternalije, ekonomske politike, hrvatski turizam

Znanstveni tim:

• prof. dr. sc. Jasmina Gržinić,
• dr. sc. Zdravko Šergo, zn. savjetnik,
• izv. prof. dr. sc. Kristina Afrić Rakitovac,
• dr. sc. Ana Težak Damijanić

Zbog tradicionalnog istiskivanja industrije i sve veće prevage servisne industrije i turizma članovi tima bavili su se utjecajem turističkog kretanja na formiranje nekretninskog cjenovnog mjehura u Republici Hrvatskoj posljednjih godina. Pratila se vjerojatnosti zapadanja u recesijska kretanja i sondiranja raznih dubina recesija obzirom na trajanje a zbog prevage turizma na primjeru 71 zemlje svijeta koje su prošle pakao Velike Recesije tijekom 2007-2010. Analiziran je utjecaj prevage turizma na vremensku dinamiku kreditnog rejtinga kojeg kreditne agencije Standard & Poor, Moody's i Fitch pripisuju zemljama s najvećim udjelom turizma u BDP-u. Istraživanje uobličeno u objavljenoj studiji po nazivom: „Eksternalije u održivom razvoju turizma i kvaliteta života rezidenata“ (Šergo, Gržinić) ispitivale su tradicionalne nijanse negativnih eksternalija uturizmu kao što jeodnos nekih negativnih eksternalija okruženja (emisija staklenički plinovi, kriminal, zagađenje, buka) i učinaka potonjih na različite aspekte kvalitete života, uslijed turističkih putovanja u europskim zemljama od 1995 pa do 2017. Znanstveni e-priručnik „Turizam i razvoj – rasprava o globalnim izazovima“(Gržinić) objavljena na stranicama sastavnice sublimira rezultate istraživanja kroz preporuke dionicima o djelovanju u destinacijama s ciljem ublažavanja eksternalija kao i ulozi obrazovanja za potrebe suvremenog turizma. Projektom se obrađuje i promocija održivog razvoja u lokalnoj zajednici (Afrić Rakitovac, 2018). 

Znanstvena knjiga članova tima „Approach in tourism modelling“ (Šergo, Gržinić) daje doprinos širokoj paleti „negativnih eksternalija u društvu zbog utjecaja turizma“ kroz primjenu i pojašnjenja pristupa u turističkom modeliranju.

Doprinosi istraživanja su premošćenje jaza između negativnih i pozitivnih eksternalija u kontekstu održivog razvoja turizma. Isto se pojašnjava kroz popiseksternalija povezanih s turizmom koji je dugačak i svrstavaju se u one s pozitivnim utjecajem na lokalnu zajednicu turističkih domaćina (npr. izgradnja i unapređenje infrastrukture, različite kulture i životni stilovi inozemnih posjetitelja koje asimiliraju lokalni rezidenti), ali i one negativne: poput tiskanja i zagušenja u prometu cestama, osobito u javnom prometu i u gradovima, što može potaknuti konflikt između turista i lokalnog stanovništva, zatim buke, otpada, uništenja imovine, zagađenja, potrošnje vode po glavi stanovnika, povećanje emisija CO2, promjene u izgledu lokalne zajednice, preizgrađenosti, promjena u pogledu na krajolik i sam krajolik, degradacije prirode uzrokovanu zasićenjem u izgrađenim i razvojnim projektima, osiromašenja faune, štete na kulturnim dobrima, gubitka korisnog zemljišta, povraćane urbanizacije te povećanja stope kriminala. 

Temeljem pripadajućih znanstvenih radova temeljeno na dosadašnjim spoznajama o utjecajima turizma (eksternalijama), okupljenim kroz pojedine stavove i prethodna istraživanja, predlaže se alternativna dimenzija klasifikacije utjecaja turizma (makro aspekt, mikro aspekt, aspekt rezidenata; percepcija, interdisciplinarni aspekt) (Pičuljan, Težak Damijanić, Šergo).

Svrha projekta bila je je povezivanje akademskih institucija i proširenje znanstvenih spoznaja, u skladu sa strategijom razvoja matične institucije, a radi poticanja promjena u okruženju transferima znanja što doprinosi strategijskim ciljevima kvalitete FET-a.

Premošćenje jaza između negativnih i pozitivnih eksternalija u kontekstu održivog razvoja turizma pojašnjeno je i izlaganjima dionika okruženja (bivši studenti FET-a) organizirano u obliku prezentacije rezultata projekta koncem 2018. godine. Kroz dvije studije slučaja u turizmu; Odgovorni turizam: projekt Mirisne staze Istre (Ivna Škoro, mag. tourism. cult., Aroma Art Ivna, d.o.o), Odrednice održivosti u hotelijerstvu (Ivan Štiković, mag. oec., Plava laguna) pojašnjene su eksternalije u turizmu okruženja. Time se razvija kritičnost mišljenja i uključuju studenti radi poticanja suradnje znanosti i prakse i motivacije na promjene/unaprjeđenja turističkih profesija u skladu s novim trendovima.

Nakon provedene diskusije razmotrila se mogućnost proširenja/nadovezivanja istraživanja prijavom budućih projekata, te unaprjeđenja nastavnih programa kolegija turističkog smjera u skladu sa suvremenim trendovima u turizmu.

Projektne aktivnosti

1. Članovi projektne skupine znanstvenog projekta u okviru panela „Identifikacija eksternalija u modeliranju održivog razvoja turizma“ prezentirali su rezultate istog znanstvenoj i široj javnosti dana 10.prosinca 2018. godine na Fakultetu ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ u Puli, s čije je strane projekt odobren i financiran. Dionici su usmenim i pismenim putem izrazili interes za praćenjem napredovanja projekta i njegovim imlikacija u budućnosti.
2. Rezultati su objavljeni putem web stranice matične institucije pod Istraživanja i ekspertize/Znanstveni projekti
3. radovi su objavljeni u otvorenom pristupu te na Google Scholar, Crosbi te Google Schoolaru te UNIPU profilima članova istraživačkog tima matične institucije i sadrže propisanu oznaku projekta te tekst o izvoru financiranja istraživanja.
4. Ostvarena je suradnja sa bivšim studentima FET-a koji su se afirmirali u turističkoj praksi. Zajedno sa sadašnjim studentima je izlagan rad na konferenciji (Osijek) kao i izdana stručna monografija vezano za održivi/odgovorni turizam; Škoro, I., Gržinić, J. (2018), Wellness turizam i održiva turistička politika – koraci za dionike, Sveučilište Jurja dobrile u Puli. 
5. Prikupljena znanstvena građa bit će uvrštena u pregledu literature kolegija „Međunarodni turizam“ zbog makro orijentacije u turizmu kroz projektni cilj.
6. Rezultati projekta bit će prezentirani i neznanstvenoj javnosti (Aromafest Bale – 2019).
7. Hipoteze su testirane i dokazane. Projektno izvješće (zajedno sa financijskim) bit će evaluirano od strane stručnog povjerenstva.
8. Razvijene su projektne ideja za predlaganje novog kolegija „Turizam i transformacije“ diplomskog studija Turizam.

Objavljeni radovi vezani za projektnu prijavu (temu projekta)

1. Šergo, Z. Gržinić, J. (2018), „Does the international tourism industy relax sovereign credit ratings: The case od countries most reliant on tourism“, South East European Journal of Economics and Business. 13:2:100-111. ISSN 2233-1999, URL: http://journal.efsa.unsa.ba/index.php/see/issue/view/18
2. Šergo, Z.; Gržinić, J.; Ilak Peršurić, A.S. (2018), „The modeling of irrigation allocation in Croatia“ Tehnički vjesnik, 25(1):172-180. ISSN 1330-3651. DOI: 10.17559/TV-20160824133914
3. Šergo, Z.; Gržinić, J.; Sučić Čevra, M. (2017), The tourism and travel industry and its effect on the great recession: a multilevel survival analysis, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Rijeci. 35:2:427-458.  DOI 10.18045/zbefri.2017.2.427ISSN 1331-8004 
4. Šergo, Z.; Gržinić, J.;Asymmetric price transmission in Croatia within the real estate market, Rad u postupku recenzije,Zbornik Ekonomskog fakulteta u Rijeci.ISSN 1331-8004.
5. Gržinić, J. (2018), „OECD membership challenges for Croatian tourism: sustainable perspectives“, Knowledge based sustainable economic development, Bevanda, V. (ur.), Beograd, UdeKoM Balkan, 560-567. ISBN: 978-86-80194-07-3
6. Gržinić, J. (2018), „Sustainable initiatives in cultural tourism – the roles of stakeholders in minimizing externalities“, Singidunum International tourism conference, Stanišić, M. (ur.), 12.October, Beograd: University Singidunum, 40-49. ISBN: 978-86-7912-690-0. URL: http://sitcon.singidunum.ac.rs/2018/sitcon-2018-conference-proceedings
7. Pičuljan, M., Težak Damijanić, A., Šergo, Z. (2018), „Identifikacija i sistematizacija utjecaja turizma“, Economic thought and practice, 1848-963X,https://hrcak.srce.hr/213316
8. Gržinić, J., Šergo, Z. (2018), „Quality of life and the trade-off between environmental externalities and tourism rate“, ESD conference, Lisabon, 15.-16.11.2018. https://www.esd-conference.com/upload/book_of_proceedings, ISSN 1849-7535.
9. Afrić Rakitovac, K., Gambaletta, D., Smiljanić, R., Tomić, D., Vukušić, A. (2018), „Sustainable hotels – promoters of sustainable development in the local comunity“, 1st International Students’ GREEN Conference, Osijek, Croatia, 17-18 May 2018.
10. Gržinić, J. (2018), „Removal of externalities in tourism by means of tour operator specialisation and education“, Economic Review, 2018.
11. Šergo, Z., Gržinić, J. (2019), Approach in tourism modelling, Collected papers, ur. Afrić Rakitovac, K., Kostić Bobanović, M., SCIENDO, de Gruyter (u postupku objave).

Izlaganja na skupovima

1. Gržinić, J., (2018),  „Quality of life and the trade-off between environmental externalities and tourism rate“ ESD conference, Lisabon, 15.-16.11.2018. (objavljeno u časopisu)
2. Gržinić, J. (2018),  „Does the international tourism industy relax sovereign credit ratings: The case od countries most reliant on tourism“, Borders and Crossing Conferences:International and multidisciplinary Conference on Travel Writing,13-16 September 2018, National Park Brijuni (objavljeno u časopisu)
3. Gržinić, J. (2018),  „Asymmetric price transmission in Croatia within the real estate market, International Scientific Conference Economics of Digital Transformation(EDT), DIGITOMICS, May.
4. Afrić Rakitovac, K. et al. (2018), Sustainable hotels – promoters of sustainable development in the local comunity, 1st International Students’ GREEN Conference, Osijek, Croatia, 17-18 May 2018.

Voditeljica projekta:

Prof. dr. sc. Jasmina Gržinić

Katedra za turizam

Pogledajte galeriju fotografija s javne prezentacije rezultata projekta održane na FET-u 10. prosinca 2018. godine