PristupačnostVoditeljica
Trajanje projekta: od 31.1.2018. do 31.1.2019.
Sažetak
Pojam fleksigurnosti podrazumijeva integrirane strategije kojima se istodobno unaprjeđuje fleksibilnost i sigurnost na tržištu rada. Ona predstavlja sigurnost zaposlenika od rizika na tržištu rada, optimalnu zakonsku zaštitu zaposlenja, visoki udio radne snage u cjeloživotnom učenju, odgovarajuće naknade za slučaj nezaposlenosti i članstvo zaposlenih u sindikatima. Primjenom fleksigurnosti očekuje se postizanje promjena u području zapošljavanja, produktivnosti, fleksibilnosti i sigurnosti na nacionalnom tržištu. Na temelju strategije Europa 2020. svaka zemlja članica mora ugraditi u svoje nacionalne strategije zapošljavanja glavne komponente fleksigurnosti i to: fleksibilne ugovorne i poslovne aranžmane, cjelovite strategije cjeloživotnog učenja, učinkovite aktivne politike zapošljavanja i moderne sustave socijalne sigurnosti (European Commission, 2011). Stoga, brojni dionici na tržištu rada EU suočeni su s izazovima fleksigurnosti. Kao primjer uspješne implementacije koncepcije fleksigurnosti nerijetko se ističe tzv. „zlatni trokut“ danskog tržišta rada koji se provodi od 2013. godine. Temelji se na fleksibilnim regulatornim uvjetima, adekvatnoj razini dohodovne sigurnosti nezaposlenih te aktivnim mjerama poticanja prekvalifikacije i zapošljivosti . U modelu fleksigurnosti primarna je sigurnost zapošljavanja, a ne sigurnost radnog mjesta. Poslodavci trebaju fleksibilnu radnu snagu koja će biti spremna na promjene i obrazovanje, a zaposlenici trebaju više dohodovne sigurnosti u potrazi za novim zaposlenjem. Hrvatsko zakonodavstvo još uvijek nema reguliranu fleksibilizaciju tržišta rada. Hrvatske politike i regulative zapošljavanja i radnih odnosa samo su formalno, ali ne i stvarno usklađene s politikama i regulativama EU. Analizirano stanje na hrvatskom tržištu rada ukazuje da je naša regulativa radnih odnosa rigidna i da ograničava gospodarski razvoj, a time i rješavanje problema nezaposlenosti. Danski model fleksigurnosti i u Hrvatskoj može biti primijenjen, no samo u uvjetima porasta potražnje za radom, a time i zapošljavanja i smanjenja pasivnih mjera – materijalnih naknada za nezaposlene.
Koncepcija društveno odgovornog poslovanja podrazumijeva predanost gospodarstva da pridonosi održivom gospodarskom razvoju, uključujući zaposlenika, njihove obitelji, lokalnu zajednicu i cjelokupno društva sa svrhom unaprijeđena kvalitete života (WBCSD, 2007) Društveno odgovorni gospodarski subjekti veliku pažnju pridaju odgovornim politikama i praksama u radnoj okolini, provodeći odgovornu politiku zapošljavanja, adekvatno vrednovanje rada, ulaganje u obrazovanje i zapošljivost zaposlenika, osiguravanje kvalitete i sigurnosti mjesta rada te stvaranjem i održavanjem suradničke organizacijske klime (HRPSOR, 2014). Društveno odgovorni poslodavci svojim poslovnim politikama pridonose fleksigurnosti tržišta rada (Hogefoster, M.; Harke, P, 2013)
Projekt će biti usmjeren na istraživanje implementacije koncepcije fleksigurnosti na tržištu R. Hrvatske i R. Slovenije u svrhu utvrđivanja stanja, izazova i prepreka koje postoje na tržištima rada navedenih zemalja. Naime, socijalni partneri u navedenim zemljama nerijetko imaju suprotstavljene stavove u području radnog zakonodavstva jer jedni tvrde da je daljnja liberalizacija radnog zakonodavstva nužna (poslodavci), a drugi pak da zakoni nedovoljno štite radnike (sindikati). Činjenica je da zahtjevi za sve većom fleksibilnosti bilo vanjskom bilo unutarnjom, kojom se nastoji odgovoriti na poremećaje tržišta rada zahtijevaju promišljanje o mogućem redefiniranju ili modernijem uređenju pojedinih instituta kojima je za cilj zaštititi radnika u uvjetima nastupa nekog od socijalnih rizika. Postizanje odgovarajuće ravnoteže u tome cilju izazov je koji stoji pred svim dionicima tržišta rada. Prikupljanje podataka će se temeljiti na dostupnim statističkim pokazateljima, ispitivanjima relevantnih dionika: udruga poslodavaca, sindikata i relevatnih državnih institucija te poslodavaca. Planirani uzorak poslodavaca uključit će gospodarske subjekte koji su u Hrvatskoj i Sloveniji prepoznati kao promicatelji i provoditelji koncepcije društveno odgovornog poslovanja.
