Otvorena strateška autonomija Europske unije: Višedimenzionalni pristup jačanju otpornosti u uvjetima geopolitičkih previranja

Obrisani Korisnik — Mon, 27 Jul 2026 07:33:49 GMT

A. VODITELJICA PROJEKTA

Ime i prezime: Ines Kersan-Škabić

Znanstveno-nastavno zvanje: redovita profesorica u trajnom izboru

Sastavnica: Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“

Znanstveno područje i polje: Društvene znanosti, ekonomija

E-mail: ikersan@unipu.hr

B. PODACI O PROJEKTU

Kategorija potpore: FET-FNP-2026 projektna prijava za financiranje znanstvenih istraživanja na Fakultetu ekonomije i turizma

Naziv projekta: Otvorena strateška autonomija Europske unije: višedimenzionalni pristup jačanju otpornosti u uvjetima geopolitičkih previranja

Planirano trajanje: 2 godine (12. 5. 2026. – 12. 5. 2028.)

Traženi iznos financiranja: 5.000 EUR

Sažetak

Projekt istražuje „otvorenu stratešku autonomiju“ EU-a kao višedimenzionalni okvir jačanja otpornosti u uvjetima geopolitičkih previranja, s posebnim naglaskom na međudjelovanje ekonomskih politika, zelene i uključive transformacije te geostrateških resursa. Polazi se od činjenice da su pandemija, rat u Ukrajini, energetska kriza, poremećaji u globalnim lancima opskrbe i tehnološka rivalstva razotkrili strukturne ranjivosti europskoga gospodarstva te otvorili potrebu za novim razvojnim pristupom koji povezuje otvorenost, konkurentnost, sigurnost i otpornost. Opći cilj projekta jest teorijski i empirijski objasniti kako različite dimenzije otvorene strateške autonomije pridonose smanjenju ranjivosti i dugoročnoj održivosti EU-a.

Istraživanje je strukturirano kroz tri tematske cjeline. Prva je usmjerena na analizu ekonomskih dimenzija strateške autonomije kroz obrasce inozemnih izravnih ulaganja, osobito u uslužnom sektoru, politiku državnih potpora u EU-u te prilagodbu zemalja Zapadnog Balkana europskom regulatornom okviru. Druga cjelina istražuje doprinos zelene i uključive transformacije jačanju otpornosti, pri čemu se analiziraju učinci zelene tranzicije na ranjivost opskrbnih lanaca, energetsku sigurnost i društvenu koheziju. Treća cjelina evaluira učinkovitost mobilizacije hrvatskih geostrateških resursa, osobito pomorskih, prometnih i energetskih koridora, u funkciji regionalne stabilnosti i infrastrukturne povezanosti.

Metodološki, projekt se temelji na „mixed-methods“ pristupu koji kombinira kvantitativne i kvalitativne metode. Kvantitativni dio uključuje komparativnu analizu, panel data analizu, multivarijatnu regresijsku analizu te obradu sekundarnih podataka iz baza Eurostata, OECD-a, JRC-a, WIIW-a i State Aid Scoreboarda. Kvalitativni dio obuhvaća analizu sadržaja strateških dokumenata EU-a, SWOT i PESTLE analizu, Delphi metodu te polustrukturirane intervjue s relevantnim dionicima. Očekuje se da će projekt rezultirati novim empirijskim spoznajama, preporukama za oblikovanje razvojnih i investicijskih politika te doprinosom znanstvenoj raspravi o otpornosti, održivosti i regionalnoj integraciji u europskom kontekstu.

Ključne riječi

otvorena strateška autonomija
inozemna izravna ulaganja
državne potpore
zelena i uključiva transformacija
infrastrukturna povezanost

C. SURADNICI NA PROJEKTU

Br.	Ime i prezime	Zvanje	Institucija	Uloga
1	Kristina Afrić Rakitovac, prof. dr. sc.	redovita profesorica	FET	istraživačica / suradnica
2	Nataša Urošević, izv. prof. dr. sc.	izvanredna profesorica	FET	istraživačica / suradnica

D. OČEKIVANI REZULTATI I DOPRINOS

Očekivani rezultati povezani uz specifični cilj 1. su objava dva znanstvena rada: jedan s tematikom FDI u monografiji (izdavača Springer) te jedan znanstveni članak objavljen u časopisu referiranom u WoS ili Scopusu (kategorije Q2). Rad o inozemnim izravnim ulaganjima u Hrvatskoj pridonijet će literaturi kritičkim sagledavanjem obrasca rasta temeljenog na ulaganjima u uslužni sektor, pokazujući u kojoj mjeri takav model može generirati gospodarski rast bez dublje strukturne transformacije, tehnološkog unapređenja i jačanja proizvodne baze. Njegov znanstveni doprinos očituje se u povezivanju analize sektorske strukture FDI-ja s pitanjima dugoročne otpornosti, razvojne održivosti i ograničenja perifernog razvojnog modela u maloj otvorenoj ekonomiji. Rad o politici državnih potpora pridonijet će razumijevanju dvojne naravi državne intervencije istodobno rasvjetljujući njezinu nužnost u ublažavanju tržišnih poremećaja i rizike koje može proizvesti u pogledu narušavanja tržišnog natjecanja, fiskalne održivosti i asimetrija među državama članicama Europske unije.

Očekivani rezultati povezani uz specifični cilj 2 su objava najmanje jednog znanstvenog rada objavljenog u časopisu referiranom u WoS ili Scopus ili monografiji uglednog izdavača. Znanstveni doprinos očituje se u odmaku od tradicionalnog shvaćanja autonomije kao isključivo vojno-tehnološkog pitanja te uvođenju holističkog modela „održive otpornosti”, pri kojem su socijalna sigurnost i ekološko zdravlje zapravo nužni preduvjeti za geopolitičku snagu, a ne samo njezin nusproizvod. Pored toga, istraživanje pruža prve empirijske podatke o tome kako se europski ciljevi održivosti reflektiraju na otpornost male države članice. Definirat će se i preporuke za usklađivanje gospodarske konkurentnosti s ciljevima održivog razvoja, osobito u pogledu povezivanja industrijske politike, socijalne kohezije i zelene tranzicije u jedinstven okvir dugoročne otpornosti i održivosti EU-a. Time se popunjava praznina u literaturi koja je do sada uglavnom analizirala velike sile.

Očekivani rezultati povezani uz specifični cilj 3 su prezentacija znanstvenog rada na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji (UACES) i objava znanstvenog rada u časopisu referiranom u WoS iil Scopus ili monografiji uglednog izdavača. Istraživanje će pridonijeti literaturi povezivanjem koncepta otvorene strateške autonomije EU-a s geostrateškom, prometnom i energetskom ulogom Hrvatske, nudeći interdisciplinaran okvir za analizu upravljanja nacionalnim resursima u funkciji otpornosti, sigurnosti opskrbe i regionalne povezanosti. Znanstveni doprinos očituje se i u sustavnijem razumijevanju položaja Hrvatske kao poveznice između EU-a i Zapadnog Balkana, osobito u kontekstu infrastrukturne integracije i provedbe Agende povezivanja. Rezultati istraživanja mogu imati praktičnu primjenu u oblikovanju razvojnih i investicijskih politika, određivanju infrastrukturnih prioriteta te jačanju uloge Hrvatske u europskim politikama gospodarske sigurnosti, regionalne stabilnosti i dugoročnog strateškog planiranja.

Ukupni očekivani rezultati projekta jesu:

Objavljen jedan rad u monografiji izdavača Springer, urednik Paskal Zhelev (University of National and World Economy, Bulgaria). Ova suradnja predstavlja temelj za uspostavu institucionalne međunarodne suradnje s ovim sveučilištem u Bugarskoj (potpisivanje suradnje ovom institucijom inicirano je 17.11.2025.)
dva znanstvena rada objavljena u časopisima referiranim u WoS-u ili SCOPUS bazama (Q2)- voditeljica projekta je do sada objavila brojne radove (između ostalog i na temu inozemnih izravnih ulaganja) u Q2 časopisima te ima iskustvo publiciranja u visokorangiranim časopisima, tematika FDI je vrlo aktualna, a ovaj rad pristupa kritički ovoj temi i sagledava implikacije s različitih aspekata te tu postoji veliki potencijal za objavu u visokorangiranim časopisima;
predstavljanje rezultata istraživanja kroz sudjelovanje (prezentiranje radova) na dvije međunarodne konferencije (od kojih je jedna UACES, 2026.; a druga će biti odabrana tijekom 2027.);
organiziranje međunarodnog interkatedarskog skupa u okviru međunarodne konferencije FET-a (listopad 2026)- razmatranje mogućnosti prijave zajedničkih projekata KA2 Suradnička partnerstva na pozive u okviru ERASMUS+ programa u 2027. s insitucijama: Sveučilište Ćirila i Metoda, Ekonomski fakultet, Skopje; Sveučilište u Beogradu, Ekonomski fakultet, te Faculty of International Economics and Politics; University of National and World Economy (UNWE), Sofia, Bugarska. Inicijalne ideje raspravljene su u studenom 2025. godine tijekom Jean Monnet konferencije u Skopju- suradnja (potpisivanje ugovora s ovim sveučilištima inicirano je od strane prof.dr.sc. Kersan-Škabić u studenom 2025. no ugovori još nisu potpisani- pogledati privitak). Početak suradnje ogleda se u tome da su prof.dr.sc. Predrag Bijelić s EF Beograd i prof.dr.sc. Katerina Tosevska-Trpcevska e EF Skopje ušli po prvi puta u Programski odbor konferencije FET-a koja se organizira u listopadu 2026, a prof.dr.sc. Ines Kersan-Škabić je ušla u programski odbor međunarodne znanstvene konferencije koju organizira Ekonomski fakultet Skopje (https://ebtsf.eccf.ukim.edu.mk/).
razvoj suradnje s European University Institute, Italija – izv.prof.dr.sc. Nataša Urošević je održala gostujuća predavanja na toj instituciji i dogovorila suradnju u području prijave projekata na EU natječaje (EUI ima bogato iskustvo u sudjelovanju u EU programima npr. Horizon Europe).
pokretanje suradnje s gospodarskim subjektom Siscia consulting (pismo namjere u privitku).

Očekivani rezultati doprinose ciljevima programskog ugovora i to:

strateškom cilju 1. podizanju znanstvene izvrsnosti u dijelu 1.3. Jačanje međunarodne znanstvene suradnje i znanstvene aktivnosti;
strateškom cilju 2. Jačanje suradnje s gospodarstvom te razvoj nacionalnog i regionalnog identiteta i kulture u dijelu 2.1. Poticanje provedbe primijenjenih znanstvenih aktivnosti, uključujući projekte suradnje s gospodarstvom.

CRORIS:

https://www.croris.hr/projekti/projekt/18105

UNIPU - Otvorena strateška autonomija Europske unije

Otvorena strateška autonomija Europske unije: Višedimenzionalni pristup jačanju otpornosti u uvjetima geopolitičkih previranja

A. VODITELJICA PROJEKTA

B. PODACI O PROJEKTU

C. SURADNICI NA PROJEKTU

D. OČEKIVANI REZULTATI I DOPRINOS